Predsednik u šahu
(Илустрација Д. Стојановић)
Može li onaj ko u praktično svakom govoru dovodi u sumnju holokaust i poziva na uništenje Izraela biti jevrejskog porekla? Ako je verovati sinu jednog ajatolaha – može. Tokom priprema za predsedničke izbore Mehdi Hazali, sin konzervativnog ajatolaha Hazalija, objavio je da je „nedavno čuo da predsednik Ahmadinežad ima jevrejske korene” a kao „dokaz” za to naveo je da prezime predsednikove porodice u vreme kad se on rodio sredinom pedesetih godina 20. veka bilo Sabordžijan. „Treba ispitati poreklo te porodice”, zaključio je Hazali, pa se i iz ove izjave moglo pretpostaviti da neki uticajni verski poglavari nisu zadovoljni Ahmadinežadovim radom.
Iako kao predsednik nema punu vlast (ona pripada Savetu čuvara Islamske revolucije u kojem sede ajatolasi), Mahmud Ahmadinežad je zbog svoje čvrstorukaške domaće politike i zaoštravanja odnosa sa svetom postao trn u oku pre svega mladim Irancima koji ovih dana prkose zabrani okupljanja i na protestima kakvi nisu viđeni od demonstracija protiv šaha Reze Pahlavija pre trideset godina traže promene. Više i nije bitno da li su Ahmadinežadovi pokrovitelji pokrali glasove (prema zvaničnim podacima, predsednik je osvojio gotovo dve trećine glasova), jer ovi protesti znače da su Iranu promene neophodne. Paradoksalno, u ovom trenutku izgleda da ih može sprovesti samo Ahmadinežad, a ne „reformisti” koji su zbog spremnosti na razne ustupke izgubili kredibilitet u javnosti. Ipak osnovni preduslov za promene jeste da se zaustavi nasilje prema demonstrantima, a subotnji sukobi na ulicama Teherana pokazuju da to neće biti lako.
Mahmud Ahmadinežad rođen je kao Mahmud Sabordžijan 28. oktobra 1956. u selu Aradanu, oko sto kilometara jugoistočno od Teherana. Neposredno po njegovom rođenju, porodica se u potrazi za boljim životom preselila u prestonicu i promenila prezime. „Ta promena pokazuje koliko je Ahmadinežadova populistička politika vezana za islam i radničko poreklo”, objašnjava novinar Robert Tejt. Prezime Sabordžijan nastalo je od persijskog naziva za bojadžiju, što je bio jedan od glavnih zanata u pokrajini u kojoj je sadašnji predsednik Irana rođen, dok Ahmadinežad znači „Muhamedov rod” ili „čestit rod”. Ova porodica pripada narodu Tališ i nema osnova da se veruje da su Sabordžijani prezime promenili da bi sakrili svoje jevrejske korene.
Mahmud Ahmadinežad je 1976. upisao građevinarstvo na Univerzitetu za nauku i tehnologiju u Teheranu, a pre dvanaest godina doktorirao je na izgradnji i planiranju saobraćajnica. Politikom je izgleda počeo da se bavi upravo tokom studija, a neki od Amerikanaca koji su 1979. i 1980. više od godinu dana bili zatočeni u zgradi ambasade u glavnom gradu Irana tvrde da ih je baš on tada ispitivao i pretio im. Tokom osamdesetih bio je službenik u pokrajini Zapadni Azerbejdžan, a kad je Sadam Husein napao Iran prijavio se za dobrovoljca u vojsci. Potom je bio načelnik pokrajine Ardabil, a od 1989. i profesor na fakultetu. Ima dva sina i ćerku, a u javnosti gradi sliku o sebi kao o običnom čoveku koji vodi skroman život.
Svetsku „slavu” stekao je rekavši da je holokaust izmišljotina i da Izrael treba „izbrisati s mape”, ali njegovi saradnici tvrde da je često pogrešno citiran. Sam je kasnije ublažio svoj javni stav o genocidu nad evropskim Jevrejima, objasnivši da bi o tome trebalo da sude naučnici.
Vladimir Radomirović