Zagrljaj Pastora i Nikolića
Игор Мировић
Od dana kada im je pre skoro tri godine ponudio čelno mesto u MUP-u, ili još ranije kada su radikali u nekim vojvođanskim opštinama nudili partijama mađarske manjine da učestvuju u lokalnoj vlasti, pa kroz sve naredne izborne kampanje, Tomislav Nikolić se, čini se, spremao za proboj u tu nacionalnu zajednicu, koji se konačno dogodio prošlog vikenda na Paliću. Tada je prvi put bio pozvan na neki skup Saveza vojvođanskih Mađara i uzvratio im je biranim rečima: „Želimo da izgradimo državu kojom će biti zadovoljni Mađari, jer Srbija kojom su zadovoljni Mađari sigurno će biti i po meri Srba”.
Možda te 2006. (uoči parlamentarnih izbora januara sledeće godine) nije baš očekivao da će u goste SVM-u doći kao lider stranke koja nije SRS, ali je njegovo prisustvo na svečanoj akademiji povodom 15-godišnjice partije Ištvana Pastora, verovatno, ispalo i bolje nego što se nadao. Zagrljaj Nikolića i Pastora pred svim gostima raspirio je priče o novim koalicionim mogućnostima na domaćoj političkoj sceni.
Radikali nisu bili pozvani na svečanost SVM-a. Očigledno, Srpska radikalna stranka i dalje nosi breme koga se Nikolić, preko svoje Srpske napredne stranke, oslobodio.
Lider SVM-a to i potvrđuje u izjavi za „Politiku”. Objašnjavajući zašto mu je Nikolić sada prihvatljiv, a kao radikal koji mu je nudio saradnju, nije bio, Pastor kaže da se „desila jedna ključna stvar, a to je da to sada čini kao predsednik jedne nove stranke”.
(/slika2)– Nudeći nam ranije saradnju, činio je to u bojama SRS-a. U ovom momentu, gospodin Nikolić ima neka zalaganja ili nešto što se u njegovoj retorici može prepoznati kao novo u odnosu na prethodni period i to je praktično motiv da se toj političkoj opciji pristupi s potrebnom dozom poverenja. Ovo je u suštini pokazivanje neke vrste generalnog poverenja, koje će se vremenom, kako se nadam, dokazati, ili se neće dokazati pa ćemo onda iz toga izvući određeni zaključak – ističe Pastor, navodeći da radikalima promena imena stranke ne bi pomogla da se približe SVM-u jer je ipak reč o diskontinuitetu s politikom prethodnog perioda, a ne o jednostavnoj promeni imena.
Kako su naprednjaci (bivši radikali) i SVM uspeli da prevaziđu prethodne trzavice? Da li je bio potreban otvoren razgovor, neko izvinjenje za stvari poput one koju je potencirao prethodni lider SVM-a Jožef Kasa, koji je, na Nikolićevu ponudu funkcije ministra policije manjinskoj stranci, rekao da Nikolić očigledno nije svestan štete koju je SRS nanela Srbiji, nacionalnim manjinama i mađarskoj zajednici „kada su nas terali iz ove zemlje nudeći nam sendvič za iseljenje”?
Ističući da su naprednjaci uspeli da osvoje Pastora i SVM – otvorenošću i iskrenošću u nastupu – član Predsedništva SNS-a Igor Mirović kaže: „Mi smo tek počeli da gradimo odnos sa strankama manjina, u prvom redu sa Slovačkom narodnom partijom i sa SVM-om. Nismo mi sada došli u situaciju da imamo apsolutno podudarne stavove o svim pitanjima i da se u svemu slažemo. A sigurno da za izgradnju otvorenog i boljeg odnosa između predstavnika naše stranke i stranaka nacionalnih manjina neće mnogo pomoći osvrtanje u prošlost”.
Pastor, pak, kaže da ovo nije priča o opraštanju Nikoliću i njegovim ljudima u SNS koji su bili deo SRS-a prethodnih 18 godina, za ono što Mađari u Srbiji osećaju kao radikalski greh prema njima. „Doći će momenat kada će se to naći na dnevnom redu i kada ćemo morati da vidimo ko je šta radio u proteklih 18 godina”, ističe lider SVM-a.
Nova faza u odnosima naprednjaka i SVM-a, prema rečima i jednih i drugih, ne znači automatski i nove izborne mogućnosti. Mirović napominje da trenutno ne postoje nikakvi posebni zaključci ili dogovori s bilo kojim strankama u zemlji, pa ni sa SVM-om.
(/slika3)– Uglavnom, naš odnos ima za cilj da smiri političke tenzije i da gradi mnogo sadržajnije odnose pre svega u onim oblastima gde nema nacionalnih podela. A to su sve oblasti realnog života, ono od čega žive i Srbi i Mađari i Slovaci – kaže Mirović.
Ukazujući da nove prilike u odnosima SVM-a i SNS-a i nisu toliko revolucionarne jer su oni već imali nekakve odnose, čak i koalicije na lokalu (radikali su, recimo, bili zajedno s DZVM-om Šandora Pala u Bečeju), politički analitičar Branko Radun ističe da je SNS ipak napravila značajan otklon od politike SRS-a i Vojislava Šešelja, a najočiglednije u odnosu na evroatlantske integracije.
Kako ocenjuje, sada se najjačoj stranci vojvođanskih Mađara pruža veći prostor za političke dogovore. I verovatno je to, kaže Radun, i njihova motivacija zašto je uspostavljen kontakt s naprednjacima – da svom koalicionom partneru, Demokratskoj stranci, može da predstavi i tu drugu moguću opciju. „Jer, kad trgujete, uvek je dobro da imate rezervnu opciju. Ako ona druga strana zna da nemate rezervnu opciju, onda ne možete dobro trgovati”, dodaje on.