Čija je prošlost

27. 06. 2009. 22:00

Египатска краљица Нефертити

Osim Grčke, i Italija, Egipat, Kina, Peru i druge države spore se sa svetskim muzejima, aukcijskim kućama i vladama oko vlasništva nad nacionalnim blagom. U knjizi „Ko poseduje antikvitete” Džejms Kuno, direktor Umetničkog instituta Čikaga takođe brani tezu da su eksponati svedočanstva o drevnom svetu, a ne o nekoj posebnoj modernoj naciji.

„Oni obuhvataju antikvitete, a antikviteti ne poznaju granice”.

Najslavnija „sporna dela” su:

Statua egipatske kraljice Nefertiti, nastala pre 3.400 godina. Izložena je u berlinskom muzeju „Altes”. Sve nemačke vlade su odbacivale zahtev Egipta da im vrate „Nefertiti”, statuu koja je odneta 1913. Statua je postala slavna u svetu zahvaljujući muzeju u Berlinu, ali jedan švajcarski istoričar umetnosti tvrdi da je delo izloženo u „Altesu” samo kopija napravljena 1912. Nemci tvrde da bi bio rizik poslati „Nefertiti” na put, a uz to kažu da su već usvojili ovaj eksponat kao deo svog nacionalnog blaga

Kamen „rozeta”, bio je ključan za dešifrovanje egipatskih hijeroglifa. Kamen sa natpisima, težak 725 kilograma koji datira od 196. godine pre nove ere, otkrili su francuski vojnici 1799. blizu lučkog grada Rozeta (Rašid). Dve godine kasnije predali su je engleskim snagama. U Britanskom muzeju se nalazi od 1802.

Statua egipatske faraonke Hatšepsut nalazi se u njujorškom muzeju „Metropoliten”. Pretpostavlja se da je stvorena između 1503. i 1482. godine pre nove ere. Jedna je od dve identične statue koje su verovatno napravljene da budu pandan jedna drugoj. Druga se nalazi u Kairu, ali Egipat polaže pravo na obe.

Dve bronzane statue koje predstavljaju zeca i pacova, bile su deo fontane sa svih 12 znakova kineskog horoskopa, aukcija kuća „Kristi” prodala je u martu ove godine za 31 milion evra i pored oštrog protivljenja Kine. Kina se protivila prodaji jer je bronza opljačkana kada su anglofrancuske trupe zapalile pekinšku carsku Letnju palatu tokom Opijumskog rata 1860. Kineski kupac je ipak rekao da neće da plati za statue i da se pojavio na aukciji samo zbog patriotizma.

Iz Iračkog nacionalnog muzeja lopovi su za vreme pada Bagdada ukrali 14.000 umetnina. Oko 8.500 eksponata su povratili od Egipta, Sirije i Jordana dok za ostalim dragocenostima još tragaju. Procenjuje se da je oko 180.000 predmeta nestalo sa iračkih arheoloških nalazišta.

Reljef „dendera”, nekada deo plafona hrama u Denderi koji je prikazivao zodijak, danas je eksponat u „Luvru” . Pretpostavlja se da je nastao 50 godina pre nove ere i da je osnova savremenog horoskopa.

Britanski nacionalni muzej je pre nekoliko godina počeo da preispituje poreklo sedam miliona eksponata. Nacionalna galerija je priznala da su među slikama, čije poreklo nije sigurno i verovatno su dospele nelegalno iz Francuske ili Nemačke, i dela Karavađa, Dega, Delakroa, Monea, Pikasa, Rubensa i Tjepola.