Rusija i NATO – neophodno partnerstvo

28. 06. 2009. 22:00

Дмитриј Рогозин

Od našeg dopisnika
Moskva, 28. juna – Na neformalnom ministarskom susretu Saveta Rusija-NATO, prvom takvog ranga posle događaja na Kavkazu, dogovoreno je da se obnovi politička i vojna saradnja prekinuta posle avgustovskih događaja u Južnoj Osetiji.

Zasedanju na Krfu prisustvovali su i grčki predsednik Konstantin Karamanlis i italijanski premijer Silvio Berluskoni.

Premijer Italije je praktično dao ton diskusiji podsetivši prisutne kako je stvoren Savet Rusija-NATO i na kojim principima se zasniva Rimska deklaracija potpisana 2002. godine. On je rekao da je cilj bio stvaranje foruma za otvoren i direktan razgovor o strateškim pitanjima bezbednosti. Citirajući svoj nedavni razgovor sa ruskim predsednikom Medvedevim, Berluskoni je istakao da je „Rusija spremna za potpuno vraćanje osnovnim principima Deklaracije, a to su – otvorena diskusija, ravnopravno partnerstvo, rešavanje svih pitanja na nacionalnom principu, to jest da svaka zemlja nastupa u svoje ime, a ne da sa Rusijom razgovara jedan blok od 28 zemalja”.

Na konferenciji za novinare posle zasedanja, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Rusija podržava pozive partnera iz NATO za uspostavljanje poverenja, ali smatra da oni moraju biti potkrepljeni praktičnim koracima.

„To se tiče, između ostalog, i obnavljanja vojne saradnje i upoređivanja strategije bezbednosti koje razrađuju Rusija, s jedne strane, i NATO, s druge”. Lavrov je izrazio nadu da će ti predlozi biti razmotreni u okviru Saveta Rusija-NATO na nivou ambasadora i da će se u budućnosti, na toj osnovi postići i odgovarajući sporazumi.

„Mogu odmah da kažem da se naši stavovi o Zakavkazju, kao i ranije, razlikuju od stavova većine zemalja članica NATO. Ali svi treba da priznamo novu realnost: naše odluke donete posle rata koji je započeo Tbilisi, su konačne i na njih treba računati u praksi”.

Generalni sekretar alijanse Jap de hop Shefer rekao je da su se dve strane dogovorile da obnove političku saradnju i istakle „neophodnost obnove vojnih kontakata”. Prema njegovim rečima, o nizu predloga koje je izneo Lavrov, obavezno će se razgovarati.

Govoreći o pravcima u kojima se može razvijati vojna saradnja Rusije i Alijanse Shefer je istakao da se „sa problemima terorizma, trgovine narkoticima ili morskog piratstva ne može boriti bez Rusije”. “Rusija i NATO su neophodni jedni drugima”, izjavio je on ocenivši suret kao konstruktivan bez obzira na razlike koje ostaju.

„Razlike povodom gruzijskog pitanja ne smeju da ometaju dalju saradnju” – rekao je generalni sekretar dodavši da ne očekuje da će se to pitanje rešiti u skoroj budućnosti.

Dmitrij Rogozin, predstavnik Rusije u NATO, istakao je da je na predlog Lavrova da NATO i Rusija objasne jedni drugima svoje koncepcije bezbednosti, Shefer pozvao ruskog predstavnika na unutrašnji seminar eksperata NATO za pitanja izrade strateške koncepcije alijanse koji će se održati 7. jula, a RF će na zasedanje Saveta Rusija-NATO na nivou ambasadora 22. jula poslati i jednog od rukovodilaca Saveta bezbednosti Rusije koji će informisati alijansu o koncepciji nacionalne bezbednosti RF.

Rusija i NATO prekinuli su odnose nakon rata na Kavkazu, prošlog avgusta, kad je alijansa optužila Moskvu za neproporcionalnu primenu sile protiv Gruzije. Tada je NATO zamrzao rad Saveta, a Rusija je, kao odgovor na to zamrzla niz zajedničkih programa sa Alijansom.

Šefovi diplomatija članica NATO doneli su 5. marta ove godine odluku da obnove saradnju s Rusijom, ali su vežbe alijanse u Gruziji krajem maja bile povod za oštru kritiku sa ruske strane. Do još većeg zaoštravanja odnosa došlo je kada je NATO dvojicu ruskih diplomata objavio personama non grata. Tada je Rusija odbila da učestvuje na ministarskom zasedanju koje je trebalo da se održi u maju u Briselu i sastanak je odložen.