Trećina pije vodu sumnjivog kvaliteta
Prema podacima Republičkog zavoda za javno zdravlje oko 50 odsto kontrolisanih vodovoda uspeva da obezbedi hemijski i mikrobiološki ispravnu vodu za piće. Kao ilustraciju možemo navesti podatke iz 2007. godine kada je od 155 kontrolisanih vodovoda samo 47,75 odsto imalo ispravnu vodu za piće. Upoređivanjem podataka od 2002. do 2007. godine može se naslutiti blagi trend poboljšanja hemijskog kvaliteta vode za približno osam odsto, ali ovaj trend nije bio praćen i poboljšanjem mikrobiološkog kvaliteta. Prema istim podacima najčešći parametri fizičko-hemijske neispravnosti su povećana mutnoća i boja, povišene koncentracije gvožđa, mangana, amonijaka, nitrata, nitrita kao i povećan utrošak kalijum-permanganata. Naročito je kritično stanje u 30 odsto vodovoda koji su hemijski i mikrobiološki neispravni. Poseban problem predstavlja činjenica da čak 32 odsto stanovništva pije vodu koja se samo delimično ili uopšte ne kontroliše. Dakle u Srbiji ne postoji ništa alarmantno što se tiče kvaliteta vode za piće, jer je stanje nepromenjeno već četrdesetak godina. Ovakvo stanje može da ukaže da se godinama nije, ili se veoma malo ulagalo, u nova izvorišta vodosnabdevanja, kao i u postrojenja za preradu sirove vode.
Daleko bolja slika se dobija kada se posmatraju „veliki“ vodovodi, pre svega vodovodi u Beogradu i u Novom Sadu. Gradski zavod za javno zdravlje iz Beograda prati kvalitet vode za piće tridesetak godina i godišnje ispita preko 6.000 uzoraka. Od ovih uzoraka je oko 1,5 odsto fizičko-hemijski i oko 4,0 odsto mikrobiološki neispravno što je u skladu sa dugogodišnjim prosekom i u potpunosti se uklapa u zahteve Pravilnika koji uređuje kvalitet vode za piće. Neosporno je da stanovnici Beograda piju higijenski ispravnu vodu za piće čiji se kvalitet redovno kontroliše. Voda u Beogradu može biti kvalitetnija, ali to zahteva dodatna ulaganja. Ova ulaganja bi se, pre svega, odnosila na zamenu hlora hlor-dioksidom i rekonstrukciju katastrofalne vodovodne mreže. U ovome trenutku su realnija i manje zahtevnija unapređenja u sistemu za preradu sirove vode nego ulaganja koja bi se odnosila na zamenu dotrajalih cevovoda.
Kad govorimo o kvalitetu vode u Novom Sadu, kao poseban problem treba navesti NATO bombardovanje, čije posledice veoma opasno ugrožavaju zonu izvorišta. Pored lošeg kvaliteta pijaćih voda u Srbiji se kao poseban problem javlja nedostatak kvalitetnih izvorišta sirove vode. Ovaj problem je naročito izražen u Vojvodini u regionu Banata. Preko 75 odsto izvorišta za vodosnabdevanje u Vojvodini čine podzemne vode. Ove vode su po pravilu, a pogotovu u Banatu, opterećene visokim sadržajima huminskih supstanci, amonijaka, gvožđa, mangana, natrijuma i veoma toksičnog arsena. Sadržaji ovih parametara višestruko prelaze granice koje su propisane odgovarajućim Pravilnikom, njihovo uklanjanje iz sirove vode je veoma komplikovano i veoma skupo.
Za vodosnabdevanje se danas u Srbiji koriste podzemna i površinska izvorišta. Od površinskih zahvata treba navesti reke i površinske akumulacije. O podzemnim akumulacijama i podzemnim izvorištima ima veoma malo podataka tako da ispitivanja u ovom smeru u svakom slučaju treba intenzivirati. Sagledavajući svoj razvoj do 2021. godine, sredinom osamdesetih godina dvadesetog veka doneta je odluka da Srbija narasle potrebe stanovništva i industrije zadovolji izgradnjom veštačkih površinskih akumulacija.
Dr Dragan Manojlović
---------------------------------------------------
Šapcu petica za reciklažu
(/slika2)Šabačko Javno komunalno preduzeće „Stari grad” objavilo je da dnevno prikupi oko tri tone papira za recikliranje.
– Papir se prikuplja u specijalnim kontejnerima i podaci o prikupljenim količinama su precizni”, kazao je direktor tog javnog preduzeća Zoran Marković. On je naveo i da Šapčani dnevno naprave 93 tone smeća. Marković je kazao i da se od smeća koje se reciklira u Šapcu dnevno proizvede 100 kilograma aluminijumske ambalaže. Javno preduzeće ne poseduje informacije o količini reciklirane plastične ambalaže, jer se prikupljanjem i preradom tih proizvoda bave privatne firme. Šabačka deponija nalazi se u gusto naseljenom delu grada, udaljena je 200 metara od glavne ulice. Prema procenama stručnjaka, ta deponija biće popunjena do kraja 2010. godine.
E. E.