Koliko košta iznajmljivanje majki
Захваљујући "услугама" сурогат мајке, познати глумачки пар повећао породицу (Фото АФП)
Zvezda serije „Seks i grad” Sara Džesika Parker (44) i njen suprug, takođe glumac, Metju Broderik (47) nedavno su dobili bliznakinje (Marion Loreta Elvel i Tabita Hodž), koje je rodila surogat majka. Poznati par već godinama pokušava da proširi porodicu, još od rođenja sina Džejmsa Vilkija (6). Sara Džesika je više puta pokušavala i veštačku oplodnju koja nije uspevala. Na kraju su se odlučili za ovaj način.
Ime i adresa žene koja je nosila njihove bliznakinje drže se u strogoj tajnosti, ali je u javnost vrlo brzo procurila informacija da je u pitanju dvadesetšestogodišnja razvedena žena iz države Ohajo. Nije se dugo čekalo ni na informaciju koliko košta naručena beba, ali to je mnogima bila samo još jedna u nizu potvrda da je parama sve moguće kupiti jer, bračni par je svoju sreću platio 150.000 dolara!
Prema utvrđenim pravilima ove vrste poslovanja, svoj deo je naplatila i agencija koja je pronašla ženu voljnu da bude surogat majka njihovom detetu, ali najveći je deo svote ipak primila dvadesetšestogodišnjakinja iz Ohaja koja je devet meseci nosila blizance. Par je naknadno platio troškove smeštaja u bolnici tokom porođaja i usluge osoblja bolnice.
Ovaj slučaj ukazao je na sve češću pojavu žena koje širom sveta nude svoje telo da u njemu odgaje bebu devet meseci, a onda je predaju (prodaju) paru koji nema sreću da ima sopstveno potomstvo. Obično takva surogat majka biva oplođena spermom oca, da bi dete imalo bar jedan deo gena bračnog para koji će ga ubuduće odgajati. Da bi sve išlo brže, u ovaj biznis su se uključile i agencije koje preuzimaju na sebe ulogu posrednika i čitavu proceduru rešavaju pravno, kako ne bi došlo do zabuna između dve strane.
Kada je reč o produktivnosti, svakako, najpoznatija je Britanka Kerol Braun, koja trenutno nosi trojke za drugu ženu, ali je javnost mnogo zainteresovanija za priču o tome kako je zabunom dala vlastito dete.
Naime, ona je pre pet godina rodila dečaka jednom londonskom paru. Bila je oplođena muževljevom spermom, ali se posle šest meseci na DNK analizi pokazalo da dečak ne pripada tom čoveku, već mu je otac Kerolin muž Pol. Kad je bračni par to saznao, bio je spreman da tuži Kerol, jer je u ugovoru potpisala da će se tokom devet meseci suzdržavati od polnih odnosa. Surogat majka je priznala otvoreno da je to pravo ignorisala. Dete nije tražila nazad, iako je imala na to zakonskih prava.
„Ne, nisam se vezala za to dete. I sa mojim ćerkama sam se zbližila tek posle porođaja. Pa kako bih mogla da uzmem tog dečaka od žene koja je s njim provela mesece i zavolela ga. Slomila bih joj srce”, izjavila je Kerol.
Zakon u Velikoj Britaniji dozvoljava da se i surogat majkama plaćaju troškovi trudnoće, a plate su između 5.000 i 15.000 funti. Ipak, Kerol kaže da se time ne bavi zbog novca, već voli da ulepša život parovima koji ne mogu da imaju decu. Ona je srećno udata i ima dve kćerke, a usrećila je šest porodica do sada. Prvo surogat dete rodila je decembra 1995. godine.
Priča o surogat majkama sve više zaokuplja pažnju. I, sve je više onih koji se odlučuju na taj korak. Da nije daleko od nas, potvrdio je nedavno objavljen oglas na forumu Krstarice: „Želela bih da nekom bračnom paru pomognem time što bih bila surogat iliti zamenska majka. Znam da mnogi parovi žele da stupe u kontakt sa osobom poput mene, ali jednostavno ne postoji mesto gde bi našli takvu osobu, kao što ni ja ne znam gde bih mogla da nađem ozbiljan par.
Pošto ne mogu ovde da ostavim svoju mejl adresu, neka me kontaktiraju na ’private’ oni koji su ozbiljni i zainteresovani i lako ćemo stupiti u kontakt”.
Zainteresovani za ovu temu na forumu su odmah počeli da se interesuju šta zakon o tome kaže. Utvrđeno je da naša zemlja uopšte nema zakonsku regulativu određenu za ovu pojavu. Kod nas parovi koji ne mogu da imaju decu do potomstva dolaze usvajanjem. Međutim, postoji i „dodatak” da žena koja ima naše državljanstvo ne može ni u jednoj stranoj državi ostvariti pravo da postane surogat majka, ili pak biti naručilac surogat majke (u državi u kojoj je zakon to dozvolio).
Uprkos tome, i kod nas ima klinika, kao i advokata koji se time bave, jer zapravo, ako zakona nema, takav biznis nije nezakonit.
Osoba koja je na Krstarici ostavila oglas ovakve sadržine tvrdi isto što i Kerol, da to ne radi zbog para: „Imam dvoje dece i divnog muža, ali zašto ne bih mogla da pomognem još nekome da to ostvari, kad već sam nije u mogućnosti”.
Finansijska korist ili ne, ali mnoge žene i majke kad čuju priču o surogatmajkama jednostavno ne mogu a da se ne zapitaju kako žena može da nosi u sebi devet meseci dete i da ga se, posle porođaja, hladnokrvno odrekne. Da li zaista altruizam i želja da se pomogne drugoj ženi mogu da nadvladaju majčinski instinkt? Ili…