NATO hoće da ujedini BiH

17. 07. 2009. 22:00

Харис Силајџић, Јап де Хоф Схефер и Небојша Радмановић (Фото Фонет)

Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka, 17. jula – Izjava generalnog sekretara NATO-a Japa de Hopa Shefera da je promena Ustava Bosne i Hercegovine vrlo bitna za njeno punopravno članstvo u Severnoatlantskoj vojnoj alijansi naišla je na jednodušno protivljenje, pa i osudu, stranaka u Republici Srpskoj. On je na jučerašnjem sastanku sa članovima Predsedništva BiH i liderima vodećih stranaka u BiH, između ostalog, rekao da je promena Ustava BiH jedan od uslova za njen ulazak u NATO.

Na Sheferov zahtev srpski član Predsedništva BiH Nebojša Radmanović je odgovorio da sve odluke – kada su u pitanju odbrana i spoljna politika – donosi kolektivni šef države i da, realno, nema razloga da se u tom segmentu bilo šta menja.  Premijer Republike Srpske Milorad Dodik je novinarima izjavio da neće učestvovati u razgovorima o ustavnoj reformi „ako vođstvo nad tim procesom ima NATO, Evropska unija ili Amerika“. Takođe, rekao je da se Sheferovim i sličnim izjavama stvara „atmosfera pritiska“ i naglasio da odluku Republike Srpske da podrži ulazak BiH u NATO mogu „poljuljati neoprezni politički zahtevi“ koji dolaze iz ove organizacije.

Lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić je za naš list rekao da nijednoj drugoj državi NATO – da bi je primio u svoje članstvo – nije postavljao uslov da promeni ustav. „Reč je o neprimerenom zahtevu, tim pre što je reforma oružanih snaga BiH urađena prema zahtevima NATO-a. Mislim da se ovde radi o povratku na praksu iz vremena kada je visoki predstavnik bio Pedi Ešdaun. Tada se on sa vodećim bošnjačkim političarima dogovarao o određenim rešenjima, a posle je od zvaničnika Evropske unije tražio da oni to proglase ’evropskim principima’, odnosno uslovima za napredak BiH ka Evropskoj uniji“, podsetio je Ivanić i dodao da je njegov utisak da u „priči o promenama Ustava BiH aktivnu ulogu igra deo ambasadora zapadnih država“.

„Sheferov zahtev zadire u pravni sistem BiH i, po mojoj oceni, predstavlja još jedan glas u orkestriranom pritisku na Republiku Srpsku. Cilj tog pritiska je da ona pristane na promene ustavnog uređenja po meri Sarajeva, odnosno Bošnjaka. Siguran sam da će Republika Srpska odoleti i ovom iskušenju i da će sačuvati svoju dejtonsku poziciju“, rekao nam je predsednik Socijalističke partije Petar Đokić.

Poslanik Demokratskog narodnog saveza u Narodnoj skupštini Republike Srpske Dragutin Rodić je takođe mišljenja da iza svega stoji namera Bošnjaka da BiH pretvore u unitarnu državu, u kojoj bi važilo pravilo „jedan čovek – jedan glas“. „Ovakav zaključak mi se nameće zbog toga što NATO nikada ranije nije saopštio da su ustavne promene uslov za prijem BiH. Stav DNS-a je da sva ključna pitanja u BiH, u skladu sa odredbama Dejtonskog sporazuma, treba da – kompromisom – reše domaći političari“, izjavio je našem listu Rodić.

„Začuđujuće je da NATO, kao vojna alijansa, traži promenu  ustavnog uređenja u bilo kojoj državi. Očito je da je NATO prijem BiH u svoje članstvo i reformu njenog ustava stavio u isti koš, koji je, najverovatnije, prilagođen interesima bošnjačkog naroda. Bilo bi dobro da Milorad Dodik povuče svoj potpis sa takozvane banjalučke izjave o promenama Ustava BiH i da se ceo ovaj proces, u skladu sa rezolucijom koju je Narodna skupština usvojila u oktobru prošle godine, vrati u republičke institucije“, rekao je za „Politiku“ poslanik Srpske demokratske stranke u republičkom parlamentu Vukota Govedarica.