Strah od proterivanja azilante tera u ilegalu
Berlin, jula –Građani Srbije uglavnom su nestali iz nemačke statistike o podnosiocima zahteva za azil od kada su, pre nekoliko meseci, podaci o broju ovih ljudi počeli da se vode odvojeno za Srbiju i Kosovo. Većranije su, nekoliko meseci posle proglašenja nezavisnosti, počeli odvojeno da se registruju podaci za Crnu Goru.
Dok je pre proglašenja nezavisnosti Kosova Srbija bila obično na prvom ili drugom mestu dugačke liste zemalja po broju novopodnetih zahteva za azil, po statističkim podacimaza period od januara do maja ove godine slika je drugačija. U tom periodu je 257 ljudi iz Srbije zatražilo azil u Nemačkoj, te jeona tako sadana desetommestu. U maju je 65, u aprilu 37 ljudi iz Srbije zatražilo politički azil u ovoj zemlji.
Sa smanjenjem broja „azilanata“ nisu se promenile šanse za dobijanje političkog azila u Nemačkoj. Od januara do maja pozitivno je rešeno tek 1,8 odsto razmatranih zahteva. Kada je o onima iz Srbije reč, stopa povoljnog rešavanja ravna je nuli. Šansu da bar privremeno ostanu u Nemačkoj imaju oni podnosioci zahteva za azil koji u odgovarajućoj proceduri dobiju zaštitu od proterivanja. Oni u kratkim intervalima moraju da produžavaju privremenu dozvolu boravka. U Nemačkoj trenutno živi blizu 200.000 ljudi sa ovim statusom tolerisane osobe, a nastojanja humanitarnih organizacija i pojedinih opozicionih stranaka da izdejstvuju da vlasti donesu povoljno rešenje kojim bi bio trajno regulisan njihov boravak nisu urodila plodom.
Prema podacima Saveznog ureda za migraciju i izbeglice za 2007. godinu, dok su se podaci o azilantima vodili zajedno za Srbiju i Kosovo, među podnosiocima zahteva za azil iz Srbije 37 odsto jeAlbanacai 43 odsto Roma, dok je Srba bilo 2,5 odsto. Nemačkehumanitarne i organizacije za ljudska prava koje brinu o azilantima kojima preti opasnost od proterivanja su najuznemirenijezbog sudbine Roma, pre svega Roma sa Kosova. Jer, njih u zavičaju, koji u velikom broju slučajeva uopšte i ne poznaju, čeka najveća neizvesnost.
Nedavno je nemački savezni parlament, Bundestag, glasovima vladajuće konzervativno-socijaldemokratske koalicije i opozicionih liberala odbacio zahtev levice, koji su podržali i zeleni, da se suspenduje sprovođenje odluke o proterivanju izbeglica na Kosovo. Rečje prevashodno o Romima i Aškalijama sa Kosova kojih u Nemačkoj, kako procenjuju humanitarne organizacije, ima oko 30.000. Unmikje nedavno na vladu Kosova prebacio ovlašćenja u vezi sapovratkomizbeglica iz inostranstva, a sistem preispitivanja uslova za njihov povratak, prema navodima predstavnika nevladinih organizacija u Nemačkoj, nije više tako opsežan. Ugovor o readmisiji su Berlin i Beograd potpisali 2002. godine.
Iz Nemačke je proteklih godina u Srbiju proterivano po nekoliko stotina ljudi, ali su masovne deportacije, kakvih se pribojavaju humanitarne organizacije,izostale. Mediji povremenoizveštavaju da vlasti usred noći upadaju u stanove onihkoji treba da budu proterani i njih i njihovu često maloletnu decu odvode do pritvora,odakle ih zatim prebacuju na aerodrom i u zemlju odakle potiču.
Nemačke nevladine organizacije već godinama uspevaju svojim akcijama da postignu da problem azilanata i njihovog proterivanja iz Nemačke bude stalno prisutan u javnosti. Krajem prošle godine su najveći listovi i elektronski mediji izveštavali o slučaju porodice Idić čiju je sudbinu u knjizi „Možda čak i veoma“ opisala 19-godišnjakćerka Semra.
Ova integrisana romska porodica, čija su se deca (pored Semre, još i Merima, Vesna i Edijan) rodila u Nemačkoj, dugi niz godina se, kako se detaljno opisuje u Semrinoj knjizi za koju je predgovor napisaonobelovac Ginter Gras, borila protiv proterivanja i planiranog smeštanja u jedno od siromašnih romskih geto-naselja po Srbiji. Uz pomoć Katoličke i Protestantske crkve, koje su u više navrata pružile utočište Idićima i posle odluke Višeg upravnog suda u Diseldorfu, slučaj je rešen – ali samo delimično povoljno. U Srbiju je proteran otac porodice, amajka i deca ostali su da žive legalno u Nemačkoj – i da se bore za njegov povratak.
Snežana Bogavac