Hag sumnjičio gotovo sve hrvatske čelnike
Od našeg stalnog dopisnika
Zagreb, 23. decembra – Iznenadni haški poziv na saslušanje bivših Tuđmanovih bliskih saradnika Hrvoja Šarinića i Mate Granića, zatim generala Damira Krstičevića, brigadira Antu Kotromanića kao i još petnaestak nižih oficira koji su učestvovali u "Oluji" ponovo je uzburkala i zabrinula hrvatsku javnost. Dok se nagađa šta bi to trebalo da znači (i to baš sada kad je Šljivančanin pušten na privremenu slobodu, kako to ističu mediji), današnji "Jutarnji list" je objavio haški dokument iz kojeg je vidljivo da je haško tužilaštvo svojevremeno nameravalo da za zločine u proteklom ratu optuži i maltene celokupno političko i vojno rukovodstvo Hrvatske iz tog vremena.
Radi se o internom memorandumu tužilaštva iz 25. septembra 1996. godine koji je sastavila istražna ekipa s Joakimom Robertsonom na čelu, a nosi naziv: "Strategija; istražni postupak za Krajinu – cilj: dokazati ’čišćenje’".
Na osnovu tog memoranduma, kako se navodi, proistekle su mnoge akcije koje je kasnije vodilo haško tužilaštvo u saradnji s hrvatskim vlastima poput ekshumacija na groblju u Kninu i drugih masovnih grobnica nastalih u "Oluji", prikupljane su izjave veštaka o hrvatskim sudskim postupcima, izveštaji medija itd.
Do sredine jula 1996. godine Robertsonova ekipa je prikupila mnoštvo razne dokazne dokumentacije, a glavne mete istrage bili su tadašnji predsednik RH Franjo Tuđman, njegov šef kabineta Hrvoje Šarinić, ministar spoljnih poslova Mate Granić, ministar odbrane Gojko Šušak i ministar unutrašnjih poslova Ivan Jarnjak. Kao vojne osobe za ciljeve istrage bili su označeni komandant Glavnog štaba HV general Zvonimir Červenko, komandant operacije "Jug" u "Oluji" general Ante Gotovina, vojni guverner Knina general Ivan Čermak, komandant operativne zone Gospić general Mirko Norac, komandant 4. gardijske brigade Damir Krstičević i 7. gardijske brigade general Ivan Korade.
Iz Glavnog štaba HV osumnjičeni su tada bili i generali Franjo Feldi, Imra Agotić, Vinko Vrbanac i Pavao Miljavac, kao i brigadiri Darko Keres i Marijan Cvetko. Za operaciju "Sever" u okviru "Oluje" bio je osumnjičen 21 oficir s generalima Stipetićem, Basarcem, Džankom i Crnjcem na čelu, a na toj listi bio je i tadašnji major Rahim Ademi, kojem se u Zagrebu upravo sudi zajedno s Norcem zbog ratnih zločina počinjenih u Medačkom džepu.
Reagujući danas na podatak iz ovog dokumenta da su bili među haškim osumnjičenicima, Šarinić i Granić tvrde da to nisu znali. Prisećajući se izjave Karle del Ponte koju je dala CNN-u pet meseci posle Tuđmanove smrti da je imala pripremljenu optužnicu protiv njega, Šarinić kaže: "On je za njih prerano umro. I Šušak bi bio s njim na istom tanjiru, to je jasno".
Zašto je na kraju Hag odustao od optužbi protiv hrvatskih političara, a zadržao se samo na nekolicini generala ("izmakao" je i Janko Bobetko, jer je umro dok je Tribunal pokušavao da mu uruči optužnicu, pa je onda na kraju sve prebačeno na generale Gotovinu, Čermaka i Markača) niko ne zna, a tumačenja su različita i više idu u vode nagađanja. Istovremeno, premijer Ivo Sanader umiruje domaću javnost objašnjavajući da su hrvatski oficiri pozvani u Hag da budu saslušani u vezi s "Olujom", ali da "ne može biti novih optužnica jer je po Rezoluciji Saveta bezbednosti rok za nove optužnice bio 31. decembra 2004. godine".