Američki uslovi
Opština Štrpce, poslednja je srpska sredina na Kosovu u kojoj još vlada mrak. Predstavnici lokalnih Srba odlučili su da potpišu sporazum sa Kosovskom energetskom korporacijom o plaćanju paušala, što su u drugim srpskim sredinama odavno uradili kako bi im bila uključena struja. Međutim, ceo slučaj sa strujom u Štrpcu dobio je dimenziju više jer se umešala i američka ambasada u Prištini.
Gotovo apsurdno zvuči, ali Srbi i Albanci postigli bi dogovor da je bilo samo do njih. „Posao” su im pokvarili Amerikanci koji su zabrinuti za bezbednost albanskih radnika KEK-a zahtevali od Srba da im prethodno garantuju sigurnost prilikom naplate paušala u Štrpcu, ali i da isprazne trafo-stanicu kako bi ljudi KEK-a nesmetano mogli u nju da uđu.
Američki zahtev neuobičajen je iz najmanje dva razloga. Prvo, zato što nije posao diplomatske misije da postavlja uslove za bezbednost građana, a još je čudnije zahtevati od nekoga, pogotovo od članova manjinske zajednice, da osigura bezbednost na Kosmetu na kome su ostali nerasvetljeni mnogi teški zločini baš nad pripadnicima te manjine.
Činjenica da se pre nekoliko dana vodila prava bitka između meštana i predstavnika KEK-a za trafo-stanicu u Štrpcu, koja je u vlasništvu EPS-a, i da su Amerikanci zahtevali od Srba da napuste ovaj objekat govori o tome da problem u snabdevanju strujom na Kosovu nije samo u novcu. Albanski cilj je da što veći broj objekata i institucija u srpskim sredinama dospe pod kontrolu vlasti iz Prištine. Ako je moguće bez upotrebe sile.
Borba između Srba i Albanaca za postizanje što bolje pozicije intenzivirana je u očekivanju presude Međunarodnog suda pravde u „slučaju Kosovo” koja bi, trebalo da bude doneta sredinom sledeće godine. Ukoliko odluka najviše pravne instance na svetu, kao što prognoziraju pojedini pravni eksperti, bude takva da je i Srbija i Priština mogu tumačiti kao svoju pobedu, stanje na Kosovu biće „zaleđeno” u momentu njenog donošenja pa je interes obe strane da pre nego što im presuda bude saopštena zauzmu što bolje pozicije na terenu – Srbi da sačuvaju ono što sada imaju, a Albanci da elemente državnosti utvrde na što je moguće većem delu teritorije Kosova i Metohije.
Još koliko pre godinu dana premijer Kosova Hašim Tači je u neformalnim razgovorima sa beogradskim novinarima tvrdio da još ne razmišlja o tome kako će sever Kosova staviti pod albansku kontrolu, ali pre mesec dana je „promenio ploču”. Sada je kategoričan u tome da ovaj deo kosovske teritorije više ne može ostati odvojen od „matice”. Među kosmetskim Srbima odavno se pronose glasine da navodno Albanci planiraju „blickrig” na severu, ali dobri poznavaoci kosovskih prilika tvrde da takav scenario ne odgovara ni Albancima i da im takva akcija nije potrebna jer će velike sile koje su među prvima priznale nezavisnost Kosova taj posao završiti mirnim putem.