Oživljavanje tradicije „gvozdenog krsta"
Ako u „svakom ordenu ima bar malo politike”, očigledan je udeo političke potrebe u odluci da se, prvi put u istoriji Bundesvera, uruče medalje za ispoljenu vojničku hrabrost. U simboličnom i u praktičnom smislu.
Kad je reč o simbolici, koja je u ovom slučaju i najviše sporna, ordeni koje je kancelarka Angela Merkel nedavno okačila na grudi četvorice vojnika „estetski i institucionalno” („Frankfurter rudnšau”) neodoljivo podsećaju na „gvozdeni krst”, odlikovanje koje je zbog izdašne upotrebe u vreme nacista diskreditovano.
U tome je, u diskreditaciji i omraženosti simbola terora i zločina, bio i glavni razlog što se, sve do dosad, smišljeno i razložno, odustajalo od takvog veličanja vojničkog junaštva.
Estetski, novi orden zaista podseća na famozni „gvozdeni krst” – koji je, inače, kao posebno vojno priznanje uveden prvi put u Pruskoj 1813 – s tom razlikom što je ovaj zlatan i s vrpcom u boji nacionalne zastave. Institucionalno, i ovaj će se, kao nekada, dodeljivati za pojedinačnu ispoljenu hrabrost, nezavisno od vojničkog staža, položaja i čina. Bundesveru, naime, ni do sada, nisu manjkala priznanja, ali su ona, uglavnom, dodeljivana za zasluge i po isteku određenog broja godina službe u uniformi.
S militarizacijom nemačke spoljne politike i jačanjem vojnog faktora u njoj – vojnici Bundesvera su tek poslednjih petnaest godina krenuli u svet i danas su rasuti širom planete, od Konga, preko Kosova i Metohije do Avganistana – nastali su novi izazovi i iskušenja za pripadnike nemačke armije. Konzervativna kancelarka je pristala da, na insistiranje svojih najbližih saradnika, pre svega ministra odbrane Franca Jozefa Junga, „prihvati realnost” i učini posebnu čast vojnicima koji, izlažući se, u raznim misijama izvan zemlje, „životnim opasnostima” pokazuju požrtvovanje i „izuzetnu hrabrost”.
Ministar Jung ih, najčešće odajući poštu poginulima – nedavno su iz Avganistana pristigla tri mrtvačka kovčega, čime se broj poginulih nemačkih vojnika u toj zemlji popeo na trideset pet – označava kao „heroje i prave patriote”.
Trenutak koji je izabran da se na vojničke grudi okače prve medalje u istoriji Bundesvera i, prve posle više od pola veka, za ispoljenu hrabrost – četvorica odlikovanih su tu hrabrost ispoljila prošlog oktobra u Avganistanu, pomažući svojim ranjenim drugovima posle jednog samoubilačkog napada u kojem su poginula dva pripadnika Bundesvera – bio je, očigledno, politički motivisan: dve trećine Nemaca je izričito protiv vojnog angažovanja u inostranstvu, traže njihovo povlačenje, a vlada ne haje za glas javnosti. Ministar odbrane Jung ističe, citirajući tako svog socijaldemokratskog prethodnika Petera Štruka, da se „Nemačka, i bezbednost njenih građana (od terora i terorista), brani u Avganistanu”, u šta je malo ko istinski poverovao..