Hormonsko zbližavanje

07. 08. 2009. 22:00

Укусан залогај

Zašto zajednički obroks devojkom čini čuda za žensko raspoloženje?

Proučavanje na UniverzitetuMičigen (SAD)obelodanilo je verovatan razlog: osećanje emocionalne bliskosti s prijateljem povisuje količinuhormona progesterona koji potpomaže osećaj blagostanja i umanjuje uznemirenost i stres.

„Ovo istraživanje ustoličuje progesteron kao mogući deo neuroendokrine osnove društvenog zbližavanja ljudi”,objašnjava Stefani Braun, vodeći autor članka objavljenognedavnou poznatomčasopisu„Hormoni i ponašanje”.

Seksualni hormon koji se koleba s menstrualnim ciklusom, progesteron, pojavljuje se u malim količinamakod žena u postmenopauzi i kod muškaraca. Ranija izučavanja pokazala su da viši nivoi progesterona povećavaju želju za vezivanje s drugima, ali je najnovije prvo koje ukazuje da ga vezivanje za drugepovišava. Čak se ovo povećanjedovodi u vezu sa znatnom spremnošću da se pomogne drugima, čak i sebi nauštrb!

Čitanje botanike

„Važno je otkriti veze između bioloških mehanizama i društvenog ponašanja ljudi”,naglašava Stefani Braun iz Institutaza društvena istraživanja Univerziteta Mičigen. „Ove bi nam veze mogle pomoći da razumemo zašto su ljudi u prisnijim vezama srećniji, zdraviji i žive duže od društveno izopštenih.”

Progesteron je lakše meriti od oksitocina, hormona povezanog s poverenjem, zbližavanjem sa svojim izabranikom(com)i majčinskom odgovornošćukod ljudi i drugih sisara. Oksitocin se jedino može izmeriti invazivnom lumbalnom punkcijom ili skupocenim i složenim postupcima snimanja mozga, kao što je pozitronska emisiona tomografija (PET). Nasuprot tome, količina progesteronase odrediizuzoraka pljuvačke i može biti u vezi sa oksitocinom.

U najnovijem traganju istraživači iz Mičigena ispitivali su spreguizmeđu međuljudske bliskosti i progesterona iz pljuvačke kod 160 studentkinja. Na početku su izmerili progesteron i hormon stresa, kortizol, u pljuvački žena, a potom su prikupili podatke u vezi snjihovim menstrualnim ciklusima i o tome koriste li hormonskukontracepcijuili druge hormonski aktivne lekove. Da bi se nadzirala dnevnaodstupanja u iznosimahormona, svi postupci su izvođeni odpodneva dosedam sati uveče.

Ženama su nasumice dodeljeni partneri,zatimje zatraženo da izvrše ma kakav zadatak smišljen da izazove osećanje emotivne bliskosti ili delo kojeje emotivno neutralno. U drugom su ženezajedno čitale korekturu rukopisa iz botanike.

Manje uznemirenje

Posleobavljenih dvadesetominutnih radnji, učesnice su igrale kompjuterizovanu kooperativnu kartašku igru sa svojim partnerima, a potom im je opet uzet uzorak progesterona i kortizola.

Nivo progesterona kod ispitanicakoje su bile uključene u emotivno neutralne zadatke težio je opadanju, a kod uključenih u zadatke osmišljene da pobude bliskost ili je ostao isti ili se povećao. Količina kortizola nije se menjalana sličan način.

Studentkinjesu se vratile sedmicu kasnije i ponovo igrale kompjuterizovanu kartašku igru sa svojim prvobitnim partnerima, azatim su imizmerili progesteron i kortizol. Istraživači su ispitali i veze između nivoa progesterona i toga s kojom su verovatnoćom učesnice rekle da bi za svoga partnera rizikovale život.

„U prvom deluistraživanja nismo pronašli dokaze za sponuizmeđu progesterona i spremnosti da se žrtvuje”,nastavlja StefaniBraun. „Ali sedmicu kasnije, povećan progesteron predskazao je povišenu spremnost da izjaviteda biste rizikovali život da pomognete svom partneru.”

Nalazi su u saglasnosti s novom evolucionom teorijom altruizma koja tvrdi da hormonska osnova društvenog vezivanja omogućava ljudima da potisnu lični interes kada je to potrebno da bi potpomogli blagostanje druge osobe, kao kada brinu o deci ili pomažu bolesnim članovima porodice ili prijateljima.

Ovi rezultati pomažu da se objasni zbog čega društvene veze nosekorist zazdravlje –veza koju je prvi put prepoznao pre 20 godina sociolog sa Univerziteta Mičigen Džejms Haus.

Mnogi hormoniuključeniu vezivanje i ponašanje povezani s  potrebom da se pomogne vode smanjivanju stresa i uznemirenosti i kod čoveka i kod drugih životinja. Sada sevidi da jeviši progesteron,možda,deo psihološke osnove ovih učinaka.