Pogled kroz staklenu kuglu

11. 08. 2009. 22:00

Pret­nje s ko­ji­ma se čo­ve­čan­stvo su­sre­će ret­ko su pot­pu­no pred­vi­di­ve, ali nam is­ku­stvo ka­zu­je ka­ko oslu­ški­va­nje na­go­ve­šta­ja mo­že da pred­u­pre­di mno­ga bol­na iz­ne­na­đe­nja, bi­lo da se ra­di o do­ži­vlja­ji­ma tri pra­se­ta, po­to­nu­ću „Ti­ta­ni­ka” ili kra­ho­vi­ma na ber­zi. To va­ži i za grip. Bez ob­zi­ra na to da li je no­vi vi­rus duh sve­sno pu­šten iz bo­ce (a ni­je) i da li će far­ma­ce­ut­ska in­du­stri­ja na to­me za­ra­di­ti (a ho­će), vre­me je za ak­ci­ju. Tač­no je da se pred­vi­đa­nja u ve­zi sa ptič­jim gri­pom ni­su ostva­ri­la (ma­da opa­snost još uvek ni­je is­klju­če­na) ali, ka­da je reč o no­vom, tzv. svinj­skom gri­pu, i naj­ve­će skep­ti­ke raz­u­ve­ri­lo je sa­zna­nje da ni­su vi­še bez­bed­na ni da­le­ka eg­zo­tič­na ostr­va, po­put Sej­še­la, Sa­moa, Ton­ge, ho­land­skih An­ti­la i sl.

Te­ku­ća pan­de­mi­ja se ši­ri sve­tom br­že od i jed­ne do sa­da za­be­le­že­ne. Sre­ćom, bo­lest je, bar za sa­da, bla­ga – u raz­vi­je­nim ze­mlja­ma se tek za sva­kog de­se­to­hi­lja­di­tog gra­đa­ni­na za­vr­ši fa­tal­no (mo­gu­ći op­seg je od ma­nje od 1:2.000 do vi­še od 1:200.000). Zna­čaj gri­pa je, me­đu­tim, u ogrom­nom bro­ju obo­le­lih, pa i iz­ra­zi­to ni­ske sto­pe smrt­no­sti od­no­se mno­go ži­vo­ta. U obič­nim, ne­e­pi­de­mij­skim go­di­na­ma, u sve­tu mo­že da obo­li i 10 od­sto gra­đa­na, a broj umr­lih je u ra­spo­nu od če­tvrt do jed­nog mi­li­o­na (pro­sta ra­ču­ni­ca uka­zu­je na smrt­nost od oko 1:1.000, što je po­sle­di­ca re­la­tiv­no vi­so­ke sto­pe umi­ra­nja u ze­mlja­ma u raz­vo­ju).

Ra­zum­no je pret­po­sta­vi­ti da to­kom oče­ki­va­nog tra­ja­nja pan­de­mi­je, do pro­le­ća 2011. go­di­ne, gri­pom bu­de za­hva­će­na jed­na tre­ći­na op­šte po­pu­la­ci­je. Po­sto­je pred­vi­đa­nja da će pro­ce­nat za­ra­že­nih bi­ti znat­no ni­ži, ali i strah da bi mo­gao do­sti­ći ne­ve­ro­vat­nih 60 od­sto. U ta­kva ka­ta­stro­fič­na sce­na­ri­ja spa­da i bo­ja­zan da se iz spo­ja la­ko pre­no­si­vog no­vog vi­ru­sa i vi­ru­lent­nog, ali za čo­ve­ka ma­lo za­ra­znog, vi­ru­sa ptič­jeg gri­pa iz­ro­di va­ri­jan­ta u ko­joj bi se spo­ji­le opa­ke oso­bi­ne oba „ro­di­te­lja”. Za sa­da, me­đu­tim, ovaj pan­de­mij­ski soj ne me­nja svo­ja svoj­stva, a je­di­na no­vost su pr­va za­pa­ža­nja o nje­go­voj ot­por­no­sti na lek Ta­mi­flu. Sre­ćom, ši­re ras­pro­sti­ra­nje ot­por­nog so­ja vi­ru­sa ni­je krat­ko­tra­jan pro­ces, pa svi­ma ko­ji lek ima­ju u svo­joj kuć­noj apo­te­ci osta­je da se u nje­ga i da­lje uzda­ju.

U stra­te­gi­ji pro­ti­ve­pi­de­mij­ske za­šti­te po­je­di­nih ze­ma­lja raz­ma­tra­ju se za­tva­ra­nje ško­la, za­bra­na oku­plja­nja i sl., ali ove me­re pre­vas­hod­no ima­ju za cilj uspo­ra­va­nje epi­de­mij­skog pro­ce­sa, ka­ko bi se do­bi­lo do­volj­no vre­me­na za pro­iz­vod­nju vak­ci­ne. Pr­va te­sti­ra­nja nje­ne bez­bed­no­sti već su u to­ku, a op­ti­mi­sti oče­ku­ju da tr­ži­štu SAD po­lo­vi­nom sep­tem­bra bu­de sta­vlje­no na ras­po­la­ga­nje 60–80 mi­li­o­na do­za i da do po­lo­vi­ne ok­to­bra bu­de vak­ci­ni­sa­no pr­vih 50 mi­li­o­na gra­đa­na te ze­mlje.

Okol­nost da rad ame­rič­kih ško­la po­či­nje kra­jem av­gu­sta i da se vrh pr­vog, ma­njeg je­se­njeg epi­de­mij­skog ta­la­sa oče­ku­je već u ok­to­bru, či­ni da će po­stu­pak te­sti­ra­nja no­ve vak­ci­ne bi­ti skra­ćen. Na­rav­no, to ne­će ugro­zi­ti gra­đan­stvo jer je teh­no­lo­ški po­stu­pak isti kao i za se­zon­sku vak­ci­nu, pa su, uz neo­p­hod­nu pre­do­stro­žnost, dva osnov­na ci­lja te­sti­ra­nja: a) da se utvr­di da li je, kao za se­zon­ski grip, do­volj­na jed­na do­za ili će, što je ve­ro­vat­ni­je, no­va vak­ci­na mo­ra­ti da se da­je u dve do­ze, i b) da se pro­ve­ri da li se, u po­gle­du za­štit­nog efek­ta, ni­šta ne gu­bi uko­li­ko se vak­ci­ne pro­tiv se­zon­skog i svinj­skog gri­pa da­ju kom­bi­no­va­no (či­me se po­stu­pak po­jed­no­sta­vlju­je).

Šta na­ma pre­o­sta­je? Naj­mu­dri­je je pa­žlji­vo pra­ti­ti is­ku­stva naj­u­gro­že­ni­jih ze­ma­lja, pre sve­ga SAD, gde je pro­ce­nje­ni broj obo­le­lih odav­no pre­šao je­dan mi­li­on. Uz to, po­la­ze­ći od či­nje­ni­ce da se­zon­ski grip da­je naj­te­žu kli­nič­ku sli­ku u naj­sta­ri­jem i naj­mla­đem uz­ra­stu, te dve po­pu­la­ci­o­ne gru­pe tre­ba na je­sen, kao i do sa­da, za­šti­ti­ti od­go­va­ra­ju­ćom vak­ci­nom. Vak­ci­nu pro­tiv svinj­skog gri­pa va­lja pr­vo da­ti zdrav­stve­nim i dru­gim rad­ni­ci­ma ko­ji obez­be­đu­ju da si­stem funk­ci­o­ni­še, a za­tim trud­ni­ca­ma i de­ci sta­ri­joj od šest me­se­ci sa hro­nič­nim po­re­me­ća­ji­ma zdra­vlja. Da­lji re­do­sled za­vi­si od ras­po­lo­ži­vih re­zer­vi vak­ci­ne, ali se ne sma­tra da sta­ri­ji gra­đa­ni tre­ba da bu­du na pri­o­ri­tet­noj li­sti, pre sve­ga za­to što iz­gle­da da već po­se­du­ju iz­ve­stan ste­pen za­šti­te.

*Pro­fe­sor uni­ver­zi­te­ta, epi­de­mi­o­log