Đuru Šušnjiću u čast
Italijanski diplomata Fernando Gentilini, nekadašnji saradnik Havijera Solane i njegov predstavnik u Beogradu, Skoplju i Prištini, napisao je knjigu „Nedokučivi Balkan” o svom boravku u ovom delu Evrope, koja je sada prevedena na srpski jezik (Nevena Ceković) i objavljena u izdanju „Hesperija. Edu” iz Beograda. Delo nosi podnaslov „Sentimentalno putovanje od Prištine do Brisela”, i autor, baš kao mnogi pre njega, pokušava da pronikne u razloge krvavog rata i raspada SFRJ. Gentilini konstatuje da su sećanja jaki faktor naroda na Balkanu, pa stoga ne vredi ni potiskivati ih ali takođe ne vredi podsticati mase na reagovanje, na osnovu njih. Knjiga je, svakako, korisna, jer daje prilično objektivni snimak stanja na Balkanu, i može biti jedna od mogućih knjiga savetnika evropskim političarima.
„El Greko ili tajna Toleda” Morisa Baresa (prevod sa francuskog Milan Komnenić, izdavač „Gradac” iz Čačka, biblioteka „Alef”) jeste knjiga koja je nastala bezmalo pre jednog veka, ali i danas veličanstveno uznosi umetnost jednog od najvećih slikara svih vremena, Krićanina El Greka. Autor polemiše sa tadašnjim i ranijim teorijama i tumačenjima El Grekovih dela (ne preza od toga da neka od njih nazove glupošću!) i daje svoje ocene koje se svode na jednu: da je El Greko božanski glasnik koji svojom umetnošću večno zadivljuje svet.
U prevodu Vladimira Milisavljevića sa nemačkog jezika, „Akademska knjiga” iz Novog Sada objavila je knjigu „Pravda. Filozofski uvod” Otfrida Hefea, profesora na univerzitetu u Tibingenu i jednog od najistaknutijih evropskih i svetskih filozofa specijalista za oblast praktičke filozofije. U vremenu u kojem je praksa savremene civilizacije, bar kako se čini „običnom” pojedincu koji nije ni blizu vlasti, daleko od pravde – ova je knjiga dobrodošla – i to baš takvom pojedincu. U njoj će on o pravdi saznati kroz pregled baštine celog čovečanstva, i to kroz prihvatanje i skepsu prema pojmu pravde u istoriji do danas, kada, smatra Hefe, pored političke pravde postoji još nešto što je pretpostavka kvalitetnijeg života u zajednici, a to je preuzimanje odgovornosti od opšte koristi (civilno društvo). Poučno i za stručnjake i političare. Kada bi samo oni hteli da slušaju filozofe!
Beogradska „Čigoja štampa”, izdavačka kuća koja godinama unazad objavljuje Odabrana dela prof. dr Đura Šušnjića, objavila je zbornik „Izvan igre na putu” u Šušnjićevu čast (proletos je proslavio 75 godina života), koji je priredio Milan Vukomanović. Đuro Šušnjić je, svakako, jedan od naših najumnijih naučnika, sociolog koji je decenije posvetio naučnom radu. Osim toga, Šušnjić je, reći će priređivač (a sa čim će se složiti svako ko lično poznaje Šušnjića, ili pak samo njegovo delo), čovek osobenog integriteta, etosa, naučne i ljudske doslednosti. Njegove knjige, i one ranije i najnovije, dragoceno su štivo iz kojeg pored izuzetne erudicije progovara i životna mudrost: kao retko ko, Šušnjić ume ova dva elementa u svom radu da poveže tako da se njegova dela čitaju (naizgled) lako i dugo pamte. U ovom zborniku nalaze se, piše priređivač Milan Vukomanović u predgovoru, pored kratke biografije i odabrane bibliografije, prilozi njegovih kolega, saradnika i prijatelja iz Srbije i zemalja bivše Jugoslavije.
A. C.