Nedelja, 19.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srećna zemlja – dobar turizam

Srećna zemlja – dobar turizam

Leteći modernim avionom tuniske nacionalne kompanije od Beograda do Monastira, pročitasmo u tuniskom listu na francuskom „ La presse de Tunisie“ da je engleska ekološka fondacija NEF, u svom istraživanju iz 149 zemalja o kvalitetu života, pod nazivom„ Indeksa srećnih zemalja“, uvrstila Tunis na 29 mesto.

Odlučivala su tri elementa: racionalna eksploatacija prirodnih bogatstava, kvalitet života stanovništva i  prosečan životni vek, koji je u Tunisu 73,5 godina. Među zemljama u razvoju Tunis je zauzeo prvo mesto.

Pedeset godina unazad, ova severnoafrička zemlja posle sticanja nezavisnosti 1956, tek je hvatala zalet. U glavnom gradu Tunisu i u mnogim drugim mestima te daleke godine, dok je još besneo rat u Alžiru, na svakom koraku su se mogli videti tragovi mučne prošlosti i siromaštva.

Kuće od opeke i blata, koje su se jedva držale pod naletima saharskih vetrova i peska, prosjaci na svakom koraku, loši putevi i teški uslovi života na selu – sve je to odudaralo od prirodnih lepota koje su se posetiocu nudile u obilju.

Preko 1000 kilometara morske obale, tropsko voće i povrće, bajkovito rastinje i palme, planine i nenaseljena ostrva, istorijski spomenici, medine i džamije. Svega toga je bilo, ali je zemlja grcala u nasleđenom siromaštvu.Tih prvih godina nezavisne države, za smeštaj oko pedeset hiljada posetilaca bilo je  samo četiri hiljade postelja, a godišnji prihod je bio jedva oko dva miliona dolara.

Tako je nekad bilo, a danas...

Današnji Tunis, sa svojih deset miliona stanovnika, pruža posetiocu i turisti sliku moderne državne enklave, sa izgrađenom infrastrukturom i razvijenim turističkim kapacitetima, koji ovu zemlju ubrajaju u visoku kategoriju turističkih zemalja.

U prošloj godini Tunis je posetilo preko sedam miliona gostiju, pa prihod od turizma čini  sedam odsto nacionalnog bruto prihoda.Turizam daje 340 hiljada radnih mesta,a moderni hoteli, koji niču u Tunisu sigurnim i ustaljenim tempom, pružaju velike šanse.Tunis već decenijama rado dočekuje goste iz naše zemlje.

Prošle godine Tunis je posetilo preko dvadeset i četiri hiljada turista iz Srbije. Pored tradicionalno dobrih i prijateljskih odnosa na svim poljima i ulazak bez viza, mnogo znače o dobre avio veze – čiji su sastavni deo nacionalne avio kompanije dve zemlje.

Od Tunisa se može mnogo naučiti

Tunis je primer na koji se mogu mnogi ugledati.Otvorenost zemlje i liberalan režim prema stranim investicijama učinio je da ovde danas postoji tri hiljade stranih kompanija koje su uložile velikinovacu izgradnju turističke i druge infrastrukture i našle svoj interes.

Sigurnost stranih investitora da njihova sredstva nisu uzaludno uložena i da im garantuju unosnu deobu prihoda sa tuniskim domaćinima je od velike važnosti.

Država u Tunisu nije prepustila privredu i ulaganja stihiji i nesigurnosti, ali nije preuzela na sebe ni ulogu nekog arbitra, već je našla jednu uravnoteženu meru od koristi za sve. To podrazumeva i visok stepen bezbednosti turista, koji se izražava u stalnoj prisutnosti organa reda na drumovima i efikasnoj zaštiti građana i turista od svih napasti koji prete današnjim turističkim zeljama.To svakako proističe i iz činjenice da je u Tunisu  specifičan predsednički sistem pokazao pozitivne rezultate.

Sadašnji predsednik Republike Ben Ali u oktobru se kandiduje za peti predsednički mandat i nema sumnje da će ga dobiti bez velikih problema. To nije slučajno, već je rezultat pozitivnih rezultata koje Tunis postiže u skoro svim oblastima života. Ova stabilnost sistema, koja se možda nekima ne dopada, očigledno donosi  Tunisu i plodove u turizmu.

Ekonomija se razvija po stopi od pet odsto godišnje. Interesantno je  da je Tunis , zahvaljujući mudroj politici cena i dobrom marketingu, među zemljama koje su najmanje pretrpele od svetske finansijske krize .

Tradicionalno gostoprimstvo ima duboke korene

Velelepni hoteli u Tunisu, najvećim delom pravljeni u skladu sa tradicionalnom arhitekturom, imaju moderne sadržaje,koji omogućavaju da sezona traje skoro cele godine. Nema boljeg hotela koji nema otovorene i zatvorene bazene, hamame i teretane, teniska igrališta i  igrališta za decu, a svaki bolji hotel na obali ima i svoju peščanu plažu sa mnogim uslugama. Konkurentnost tuniskih cena svakako je značajan faktor, kao i razvijen avio saobraćaj, koji opslužuju četiri  domaće avio kompanije.

Pored velikih aerodroma , kao što su Monastir i Tunis, tu je i dvadesetak drugih. Povoljne cene aranžmana, Tunižani nadoknađuju bogatstvom sadržaja u hotelima, i programima koje nude turistima: od poseta Sahari i doživljaja putovanja džipovima i kamilama kroz pustinju– do poseta kulturno- istorijskim spomenicima, kojih je ovde  u obilju.

Pomenimo samo ostatke Kartagine u glavnom gradu Tunisu, mnogobrojne stare džamije i medine i očuvane stare gradove. Jedan od njih je i Sidi Bu Said u Tunisu, koji je tuniska Skadarlija i stecište umetnika i tradicionalnih kafana. Tunižani su shvatili da je kultura ne samo okosnica uspona nacije, već i turistička šansa prvog reda.

Hiljade godina tuniske istorije, mnoge vojske i vojskovođe tutnjale su ovim prostorima i pravili svoje tvrđave, gradove i spomenike, čiji se ostaci i nasleđe mogu naći na svakom koraku. Tu su i epi gradovi, kao što su Bizerta, Sfaks i sveti grad Keruan.

A glavni grad Tunis , pored suka i svojih džamija, ugodan je i za mlade posetioce,kao mesto i modernogprovoda.Skoro cele godine u Tunisu se odvijaju međunarodni kulturni festivali, pa je i ansambl igara i pesama AKUD „ LOLA” iz Beograda ovoga leta oduševio Tunižane i njihove goste  probranim igrama i pesmama iz Srbije.

U celoj priči o  tuniskom turizmu, svakako ne treba izostaviti predusretljivost i ljubaznost prema gostima.Tunižani sa neskrivenim ponosom ističu tu osobinu, a u nju se čovek može uveriti od prvog koraka po sletanju u ovu zemlju, pa do svake radnje, muzeja, prodavnice.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.