Četvrtak, 18.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Priroda pod zaštitom države

Očekuje se da se procenat zaštićene površine sa šest poveća na 11 do 12 odsto
Priroda pod zaštitom države
Западна Србија пејзаж

Priprema se Strategija prostornog razvoja Republike Srbije, koja će predstavljati podlogu za novi prostorni plan Republike. Navedenom strategijom i prostornim planom, koji će se iz nje proisteći, preispitaće se ranija planska opredeljenja u vezi površine, broja i vrste zaštićenih područja u Republici, saopštilo je Ministarstvo zaštite životne sredine i prostornog planiranja. Očekuje se da se procenat zaštićene površine tim novim planovima sa šest odsto poveća na 11 do 12 odsto, a njihova realizacija moguća je do 2015. godine. Trenutno zaštićena prirodna dobra obuhvataju: pet nacionalnih parkova, 16 parkova prirode, 16 predela izuzetnih odlika, 72 rezervata prirode 284 spomenika prirode i 37 kulturno-istorijskih predela.

Svojevremeno, republička vlada je za preliminarnu listu dobara svetske kulturne i prirodne baštine UNESKO-a  predložila nacionalne parkove Šar planinu, Taru i Đerdap, spomenik prirode Đavolju varoš, specijalni rezervat prirode Deliblatsku peščaru. Na osnovu te liste stručna dokumentacija za zvaničnu nominaciju pripremljena je za Šar planinu, s tim što je kandidatura tog područja odbijena od strane Komiteta konvencije, pre dve godine. a odbijena je i kandidatura Đavolje varoši. Planira se da se Đerdapska klisura predloži za nominaciju, kao integralno prirodno i kulturno dobro.

Jedan od najvećih problema upravljanja nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim prirodnim dobrima predstavlja divlja izgradnja objekata koja, osim ugrožavanja prirodnih i kulturnih vrednosti i kvaliteta životne sredine zaštićenih područja, prouzrokuje niz teškoća u vezi obezbeđenja komunalnih funkcija (vodosnabdevanje i kanalizacija, električna energija, sakupljanje i evakuacija otpada i drugo).

(/slika2)Kako se navodi u saopštenju ovog ministarstva šteta naneta prirodi i samovoljno ponašanje investitora urušavaju sistem zaštite životne sredine. Prošle godine Ministarstvo je uradilo takozvanuBelu knjigu, u kojoj je tabelarno prikazan popis svih bespravno podignutih objekata u nacionalnim parkovima (Tara, Kopaonik, Đerdap, Fruška gora, Šar planina). Osim nacionalnih parkova, nisu zaobiđena ni druga zaštićena prirodna dobra , kao naprmer Specijalni rezervat prirode Uvac, Predeo izuzetnih odlika  Ovčarsko –Kablarska klisura… 

Nažalost, ima slučajeva da se propisani režimi i mere zaštite ne poštuju, zbog čega dolazi do manjih ili većih promena, a negde i ugrožavanja vrednosti biodiverziteta, pejzaža i geonasleđa na zaštićenim područjima, navodi se u saopštenju ovog resornog ministarstva.Kako se ističe u saopštenju najčešće su to: izgradnja različitih vrsta objekata, kao što je saobraćajna, elektroenergetska, skijaška i druga infrastruktura, hidrotehničkih objekata, divlja izgradnja stambenih, vikendica i objekata turističkog smeštaja. Takođe, na pojedinim mestima problem predstavlja eksploatacija mineralnih sirovina, najčešće u vidu majdana ukrasnog i građevinskog kamena. Veliki problem predstavlja i ispuštanje neprečišćenih komunalnih voda (u Nacionalnom parku  Kopaonik), neregulisano odlaganje otpada, a negde i neadekvatna obrada zemljišta.

N. Kovačević

----------------------------------------------------

Predlozi za prirodna dobra

Za Predeo izuzetnih odlika „Ozrenske livade” i Specijalni rezervat prirode „Zeleničje”, završene su studije zaštite u okviru postupka revizije zaštićenih dobara, a takođe, u proteklom periodu završene su stručne osnove i predlozi za zaštitu većeg broja prirodnih dobara kao što su Parkovi Vrnjačke banje, spomenici prirode „Beli izvorac”, „Tupižnička ledenica”, objekti geo-nasleđa „Lesni profil kod Slankamena”, „Lesni profil Čot”, „Stratigrafski profil Filijala - Beočin”, spomenici prirode botaničkog karaktera „Grupa stabala hrasta lužnjaka na Kamarištu”, „Drvored koprivića u Radničkoj ulici”u Beogradu i drugo.

Kao dragoceni doprinos zaštiti zelenih oaza u urbanom Beogradu, završene su studije zaštite Spomenika prirode „Košutnjak”, Arboretuma Šumarskog fakulteta, dok je studija zaštite Topčidera pri završetku...

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.