Ponedeljak, 06.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

BDP Srbije u 2009. opao za tri odsto

BDP Srbije u 2009. opao za tri odsto

BEOGRAD – Bruto domaći proizvod (BDP) Srbije je u 2009. godini opao za tri odsto, objavio je Republički zavod za statistiku (RSZ).

Realni pad BDP u prvom kvartalu 2009. bio je 4,1 odsto, u drugom kvartalu 4,2 procenta, u trećem 2,3 odsto, dok je u četvrtom kvartalu pad usporen na 1,6 odsto.

Prema procenama Ministarstva finansija, vrednost BDP Srbije u 2009. godini bila je 2.953 milijarde dinara ili 31,5 milijardi evra.

Na pad BDP od 1,6 odsto u poslednjem kvartalu 2009. godine, kako se navodi, najviše su uticali trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo.

Ublažavanju pada BDP u tom periodu su doprineli saobraćaj, sektor finansijskog posredovanja i ostale usluge, naveo je RZS.

Prema navodima tog zavoda, građevinarstvo je u četvrtom kvartalu imalo pad od 19,6 odsto, ugostiteljstvo 16,6 procenata, trgovina je zabeležila pad od 10,9 odsto, prerađivačka industrija 6,9 odsto, a sektor vađenja ruda i kamena četiri procenta.

Najveći rast zabeležio je saobraćaj - 8,1 odsto i finansijsko posredovanje, koje je u poslednjem tromesečju prošle godine imalo rast od 3,7 procenata, dodaje se u saopštenju.

Podaci RZS Srbije o BDP se odnose na Srbiju bez Kosova i Metohije.

-----------------------------------------------------------

Industrijska proizvodnja porasla u februaru 2,8 odsto

Industrijska proizvodnja u Srbiji u februaru ove godine bila je 2,8 odsto veća nego u februaru 2009. godine, ali je u odnosu na prosek 2009. godine bila manja 8,5 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.

U periodu januar-februar 2010, u odnosu na ista dva meseca prethodne godine, industrijska proizvodnja je porasla za tri odsto.

U februaru je, posmatrano po sektorima, na godišnjem nivou kod vađenja rude i kamena postignut rast od 10,2 odsto, u proizvodnji i distribuciji struje, gasa i vode od tri odsto, a u prerađivačkoj industriji od 1,9 odsto.

Gledano prema namenskim grupama, u februaru ove u poređenju sa februarom prošle godine proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju povećana je 17,4 odsto, intermedijarnih proizvoda osim energije osam odsto, energije 2,5 a kapitalnih proizvoda 2,3 odsto.

Istovremeno je opala proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, od 2,2 odsto, piše u saopštenju Zavoda.

Povećanje obima industrijske proizvodnje u februaru 2010. u odnosu na februar 2009. je postignuto u 12 oblasti koje u strukturi industrijske proizvodnje učestvuju sa 50 odsto, a pad u 17 oblasti.

Februarskom rastu industrijske proizvodnje najviše su doprineli povećanje proizvodnje osnovnih metala, motornih vozila i prikolica, električne energije, vađenje sirove nafte i gasa, reciklaža i proizvodnja nameštaja.

Desezonirani indeks industrijske proizvodnje za februar 2010. u odnosu na januar 2010. pokazuje da je u industriji ukupno ostvaren pad od 1,4 odsto, a u prerađivačkoj industriji od 2,1 odsto.

Desezonirani indeks industrijske proizvodnje za februar 2010. u odnosu na prosek 2009. pokazuje da je u ukupnoj industriji ubeležen rast od 2,1 odsto a u prerađivačkoj od 1,9 odsto.

Uključujući industrijsku proizvodnju malih preduzeća koja se prati na uzorku, u februaru 2010. je u odnosu na prosek 2009. ukupna industrijska proizvodnja bila manja 10,2 odsto a prerađivačka 15,3 odsto.

-----------------------------------------------------------

Trgovinski deficit Srbije 785 miliona evra za dva meseca

Spoljnotrgovinski deficit Srbije u prva dva meseca 2010. iznosio je 785 miliona evra, što je za 19,8 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Kako se navodi u saopštenju, izvoz Srbije u januaru i februaru bio je 872 miliona evra, što je povećanje za 13,3 odsto, dok je uvoz bio 1.658 miliona evra, što je za 5,3 odsto manje nego u prva dva meseca 2009. godine.

Pokrivenost uvoza izvozom, iznosi 52,6 odsto i veća je nego pokrivenost u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 44 odsto.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u januaru i februaru iznosila iznosi 2,5 milijardi evra, što je za 0,4 odsto manje nego u istom periodu 2009. godine.

Kako je ocenjeno u saopštenju Zavoda za statistiku, u januaru i februaru došlo je do blagog oporavka izvoza, ali svetska ekonomska kriza još ima uticaja na kretanje privredne aktivnosti u svetu i u Srbiji.

Podaci o izvozu proizvoda crne metalurgije ohrabruju da će se pozitivne tendencije nastaviti, dodaje se u saopštenju.

U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije u januaru i februaru bili su Rusija, odakle je uvezeno robe za 351 milion dolara, Nemačka (143 miliona dolara) i Italija (184 miliona dolara).

Srbije je najviše proizvoda i usluga izvezla u Italiju, ukupne vrednosti od 157 miliona dolara, sledi Nemačka gde je izvezeno robe za 232 miliona dolara i Bosna i Hercegovina (127 miliona dolara).

Spoljnotrgovinska razmena bila je najveća sa članicama EU, više od polovine razmene. Najveći suficit ostvaren je sa Crnom Gorom, Bosnom Makedonijom, a najveći deficit sa Rusijom zbog uvoza energenata.

Prema odsecima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK) u izvozu Srbije najveće učešće imaju - gvožđe i čelik (152 miliona dolara), obojeni metali (95 miliona dolara), povrće i voće (66 miliona dolara), žitarice i proizvodi od njih (64 miliona dolara) i električne mašine i aparati (63 miliona dolara). Izvoz ovih pet odseka čini 36 odsto ukupnog izvoza.

Srbija je u prva dva meseca najviše uvozila prirodni gas (236 miliona dolara), naftu i naftne derivate (207 miliona dolara), električne mašine i aparate (81 milion dolara), obojene metale (79 miliona dolara) i drumska vozila (67 milion dolara).

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.