Četvrtak, 11.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

NATO ide stopama imperije

Ve­li­ka svet­ska eko­nom­ska kri­za po­go­di­la je i NA­TO, me­re šted­nje od­ra­zi­će se ka­ko na uki­da­nje broj­nih re­gi­o­nal­nih ko­man­di, ta­ko i na sma­nje­nje ad­mi­ni­stra­ci­je i agen­ci­ja ali­jan­se. Do­šlo je vre­me da pad Ber­lin­skog zi­da i ne­sta­nak Var­šav­skog pak­ta uzmu svoj da­nak, do­ba div­nog be­smi­sla je­di­nog voj­nog pak­ta u Evro­pi iz­gle­da da je za­vr­še­no. Te­ško da će bi­lo ko u Bri­se­lu, ili u Mon­su, mo­ći da na­te­ra vla­de čla­ni­ca NA­TO-a da odvo­ji naj­ma­nje 2,2 od GDP za svo­je oru­ža­ne sna­ge. Ako je u po­be­di u hlad­nom ra­tu NA­TO vi­deo bo­gom da­nu mo­guć­nost da us­po­sta­vi No­vi svet­ski po­re­dak, u ko­jem bi Ame­ri­ka pre­u­ze­la ulo­gu „do­bro­tvor­nog glo­bal­nog he­ge­mo­na”, hteo to svet ili ne, eko­no­mi­ja je za­tvo­ri­la taj pro­zor mo­guć­no­sti. Na­i­me, NA­TO je da­nas u is­toj si­tu­a­ci­ji kao Bri­tan­ska im­pe­ri­ja kra­jem 19. ve­ka, sa do­sad ne­vi­đe­nim oba­ve­za­ma ši­rom sve­ta, ali sve ma­njim de­lom svet­ske voj­ne mo­ći ko­ja bi mo­gla da is­pu­ni te oba­ve­ze. U is­toč­noj Evro­pi NA­TO mo­ra stal­no da pre­i­spi­tu­je rat­ne ga­ran­ci­je da će bra­ni­ti dr­ža­ve ko­je ve­ći­na Ame­ri­ka­na­ca ne bi us­pe­la da pro­na­đe na ge­o­graf­skoj kar­ti. S dru­ge stra­ne, gu­ra­ju­ći NA­TO do gra­ni­ca Ru­si­je dat je adut svi­ma oni­ma ko­ji ja­ča­ju ru­sku voj­nu moć i ko­ji učvr­šću­ju voj­ne ve­ze Ru­si­je i Ki­ne. For­mi­ra­nje li­ste tzv. „ot­pad­nič­kih” dr­ža­va do­bi­je­ni su no­vi pro­tiv­ni­ci, a ni­je is­klju­če­no da se ne ra­di i na pro­na­la­že­nju no­vog ne­pri­ja­te­lja.

Kao glav­nu ze­mlju NA­TO-a, Ame­ri­ku vi­še ne sma­tra­ju po­šte­nim po­sred­ni­kom iz­me­đu Izra­e­la­ca i Pa­le­sti­na­ca, mi­rov­ni pro­ces u tom su­ko­bu na ivi­ci je slo­ma. U Ira­ku je si­tu­a­ci­ja vr­lo ro­vi­ta, ame­rič­ki voj­ni­ci i da­lje gi­nu, isti­na ma­nje ne­go pro­šlih go­di­na, ali slav­ni da­ni „Pu­stinj­ske olu­je” iz 1991. i in­va­zi­je na Irak iz 2003. go­di­ne de­fi­ni­tiv­no su pro­šli. U Za­li­vu se ra­đa no­va re­gi­o­nal­na si­la, Iran, sa nu­kle­ar­nim oruž­jem. Ni­ka­kve re­zo­lu­ci­je UN ne­će za­u­sta­vi­ti Iran da se do­če­pa atom­skog oruž­ja i tu ne bi sme­lo bi­ti ni­ka­kve di­le­me. Na­i­me, Te­he­ran je vi­deo ka­ko je pro­šao Sa­dam Hu­se­in bez atom­skog oruž­ja.Tok isto­ri­je u Za­li­vu ne ide u pri­log ni mo­nar­hi­ja ni Za­pa­da.

Na Da­le­kom is­to­ku Ki­na po­sta­je do­mi­nant­na si­la. Ona već sa­da is­po­ru­ču­je oruž­je svim an­ti­a­me­rič­kim na­stro­je­nim re­ži­mi­ma u sve­tu. Ame­rič­ka i NA­TO po­li­ti­ka ka­da je Ki­na u pi­ta­nju po­či­va na na­di „da će sta­ri ko­mu­ni­sti na­pu­sti­ti ma­o­i­stič­ke sno­ve o azij­skoj he­ge­mo­ni­ji i pri­klju­či­ti se po­tro­šač­koj re­vo­lu­ci­ji”.

„Ako ste hte­li da vo­di­te mi­ran ži­vot ni­je tre­ba­lo da se ro­di­te u 20. ve­ku”, re­kao je Lav Troc­ki. Isto, iz­gle­da, va­ži i za 21. vek. Za­pad­ne eli­te bi­le su po­sle pa­da Ber­lin­skog zi­da du­go vre­me­na oho­le, aro­gant­ne, sa­mo­za­do­volj­ne, baš kao ne­ka­da Bri­tan­ci uoči Bur­skog ra­ta. Kra­jem 19. ve­ka Bri­ta­ni­ja je bi­la sko­ro bez pri­ja­te­lja, ali je do­ne­la sjaj­nu od­lu­ku. Re­ši­la je da na­pra­vi sa­ve­zni­ke od biv­ših ne­pri­ja­te­lja, pre sve­ga od Ame­ri­ka­na­ca. Taj sa­vez spa­sao je Bri­ta­ni­ju u dva svet­ska ra­ta.

Ako NA­TO že­li da pre­ži­vi ne­sta­nak Var­šav­skog ugo­vo­ra on pod hit­no mo­ra da od od Ru­si­je stvo­ri naj­bli­žeg sa­ve­zni­ka. Ši­re­nje NA­TO-a ka gra­ni­ca­ma Ru­si­je ni­je iskre­na po­li­ti­ka pre­ma Ru­si­ji. Vla­da­ti sve­tom u ne­ka­da­šnjem bri­tan­skom im­pe­ri­jal­nom ma­ni­ru, zna­či pro­ći kroz isto bri­tan­sko po­ni­ža­va­ju­će is­ku­stvo. Kad tad. Eko­nom­ska kri­za i sma­nje­nje tro­ško­va ali­jan­se sa­mo su ini­ci­jal­ne ka­pi­sle za ono što tek sle­di.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.