Sreda, 24.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Intervju: Snežana Malović, ministarka pravde

Preispitaćemo odluke o neizabranim sudijama

Visoki savet sudstva i neizabrane sudije izneće svoje argumente na javnoj sednici Ustavnog suda. – Do kraja godine imaćemo predsednike svih sudova u Srbiji
Preispitaćemo odluke o neizabranim sudijama
Снежана Маловић

Povodom izveštaja Evropske komisije o napretku Srbije u evrointegracijama i kritika koje su izrečene u vezi sa reformom pravosuđa, „Politika” je za „Temu nedelje” postavila nekoliko pitanja ministarski pravde Snežani Malović.

Kako otkloniti probleme u procesu reforme pravosuđa, na koje ukazuje Evropska komisija, posebno propuste u izboru sudija?

U saradnji sa predstavnicima Evropske komisije, u narednom periodu biće uspostavljena procedura koja će omogućiti preispitivanje individualnih odluka o neizabranim sudijama u kojima je eventualno napravljen propust. Visoki savet sudstva u svim slučajevima u kojima Ustavni sud usvoji žalbu neizabranih sudija preispitaće svoju odluku iz decembra. Prva javna rasprava pred Ustavnim sudom o žalbama neizabranih sudija održaće se već u ponedeljak. Na njoj će predstavnik Visokog saveta sudstva izneti konkretne argumente zašto podnosilac žalbe nije prošao u postupku opšteg izbora, na koje će suprotna strana moći da odgovori.

Pre dve nedelje bila sam u Briselu gde smo vodili otvorene razgovore, a tokom ove sedmice obavila sam dva razgovora sa ambasadorom EK u Beogradu Vensanom Dežerom i drugim relevantnim faktorima. Narednog utorka i srede dolazi ekspertska misija EU i razgovaraćemo o smernicama za evropski put Srbije i zatvaranju otvorenih pitanja sa precizno utvrđenim akcionim planom. Srbija je otvorena za dijalog.

Kada će biti imenovani predsednici sudova?

Do kraja godine imaćemo predsednike svih sudova u Srbiji. Izborni postupak je u toku. Tročlana komisija Visokog saveta sudstva obavlja razgovore sa kandidatima i taj posao će biti okončan do 17. novembra. Posle toga pristupiće se odlučivanju. Visoki savet sudstva predložiće jednog ili više kandidata za predsednika suda, a konačnu odluku doneće Skupština Srbije koja će od predloženih kandidata izabrati jednog.

Kada će biti konstituisani stalni sastavi VSS i DVT?

Postupak izbora za stalni sastav VSS i DVT biće okončan tokom decembra. Glasanje za izborne članove stalnog sastava VSS i DVT obaviće se tokom decembra. Izbor stalnog sastava VSS i DVT je bitan korak u daljem toku reforme imajući u vidu da će stalni sastav biti nadležan za dalji tok izbora sudija i tužilaca, kao i za rešavanje otvorenih pitanja i postupanje po budućim odlukama Ustavnog suda na žalbe neizabranih sudija i tužilaca.

Kako komentarišete ocenu EK o neefikasnosti našeg pravosudnog sistema?

Dodatnim konkursom, koji će biti raspisan odmah po formiranju stalnog sastava VSS I DVT, biće popunjena 104 upražnjena mesta u sudovima. Takođe nastavićemo rad na normativnom okviru kako bismo obezbedili potpun zakonski okvir za efikasno funkcionisanje sudova. Radna verzija Zakona o izvršnom postupku već je na ekspertizi Saveta Evrope, u toku je javna rasprava o Zakoniku o krivičnom postupku. Zakon o notarima i advokaturi naredne sedmice, pošto dobijemo mišljenje resornih ministarstava, biće upućeni na vladu, tako da će do kraja godine i ti zakoni biti usvojeni.

Ko je zadužen da otkloni probleme na koje ukazuje EK?

Eventualni propusti u postupku opšteg izbora su u nadležnosti VSS i DVT. Izbor predsednika sudova je takođe u nadležnosti VSS. Izbor stalnog sastava VSS i DVT obaviće te dve nezavisne institucije. Što se tiče povećanja efikasnosti sudstva, to ćemo ostvariti jačanjem institucija, donošenjem potrebnih zakona koji je u nadležnosti Ministarstva pravde. Takođe, naša obaveza je da omogućimo nesmetan rad sudova i tužilaštava u Srbiji. Međutim, efikasnost ne možemo postići samo dobrim normativnim okvirom i institucijama, ona prvenstveno zavisi od samih sudija, od njihove sposobnosti, stručnosti, odgovornosti, ažurnosti, posvećenosti poslu i spremnosti da doprinesu vraćanju poverenja građana u sudstvo Srbije.

U kom roku bi nedostaci mogli biri otklonjeni?

Ministarstvo pravde u domenu svoje nadležnosti, zasigurno će učiniti sve da Srbija dobije status kandidata za punopravno članstvo u EU do kraja 2011. godine. Pred nama je dosta posla i izazova i mi ćemo učiniti sve da reforma pravosuđa bude dovršena u skladu sa evropskim standardima. Dakle, verujem da ćemo sve svoje obaveze, koje su definisane u preporukama Evropske komisije, ispuniti do maja naredne godine.

Kako biste rangirali prioritete u tom procesu?

Konstituisanje stalnog sastava VSS i DVT. Izbor predsednika sudova, donošenje Zakona o izvršnom postupku, zakona o notarima, advokaturi i ZKP.

A. Petrović

-----------------------------------------------------------

Pet najvećih uspeha

Šta biste naveli kao pet najvećih uspeha pravosuđa u poslednjoj godini?

Prvo tu je uspešna borba protiv organizovanog kriminala i efikasna primena Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnih dela.

Drugo, sposobnost pravosuđa da donese presude u najosetljivijim slučajevima i da se odupre svakoj vrsti pritiska. Premera radi posle deset godina i više ponovljenih postupaka doneta je prvostepena presuda Andriji Draškoviću, zatim je doneta presuda Sretenu Jociću. Prvi put u Srbiji doneta je konačna sudska odluka o postojanju monopola, i to u proizvodnji mleka, za koje sam sigurna da će uticati na dalji razvoj i sigurnost poslovanja u Srbiji. Okončana je najstarija parnica u Srbiji koja je trajala punih 20 godina, predmeti koji su godina stajali u fiokama pokreću se sa mrtve tačke.

Treće, intenzivirana regionalna saradnja, koja se pre svega ogleda u nizu bilateralnih sporazuma, među kojim se ističu ugovori o izručenju sopstvenih državljana.

Četvrto, usvojen je veliki broj zakona koji omogućavaju uspešnu borbu protiv kriminala, korupcije i efikasno pravosuđe. Stvorena je normativna i tehnička mogućnost za uspostavljanje i rad Agencije za borbu protiv korupcije.

Peto, izgradnja Posebnog odeljenja KPZ Zabela u kome će kaznu izdržavati osuđeni za najteža krivična dela. Takođe, uveden je sistem alternativnih sankcija kao i mera elektronskog nadzora nad pritvorenim i osuđenim licima.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.