Ponedeljak, 20.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

U UKS otkrivanje bareljefa sa likom Branka Miljkovića

U UKS otkrivanje bareljefa sa likom Branka Miljkovića

U Udruženju književnika Srbije sutra će, na 50. godišnjicu tragične smrti „princa srpskih pesnika” Branka Miljkovića, biti otkriven bareljef sa likom pesnika, rad vajara Nebojše Mitrića, saopšteno je iz ove institucije.

Jedan od najpoznatijih srpskih pesnika druge polovine dvadesetog veka, esejista i prevodilac, Miljković (Niš, 29. januar 1934 – Zagreb, 12. februar 1961) je prve pesme objavio u rodnom Nišu, a prvom zbirkom pesama, „Uzalud je budim” objavljenom 1956. u Beogradu, postigao je uspeh i kod publike i kritike.

U Beograd je došao 1953. na studije filozofije. Diplomorao je 1957. godine i sve vreme je pisao pesme i bio nezaobilazan u svim književnim dešavanjima.

Pisao je eseje i kritike, prevodio poeziju s ruskog i francuskog.

Pesnik intelektualac, Miljković je bio uveren da je pesma izraz patetike uma, a ne srca, da se ona dostiže umom i da izražava „stanja uma”, a ne duševna raspoloženja.

Razmimoilaženja sa jednim brojem pesnika i prijatelja, naterala su ga da u jesen 1960. godine napusti Beograd i ode u Zagreb gde je bio urednik kulture u Radio Zagrebu. Ubrzo potom, 12. februara 1961. nađen je obešen o drvo na periferiji Zagreba.

Zvanična verzija da je reč o samoubistvu odmah je izazvala sumnje među njemu bliskima koje dugo potom nisu utihnule.

Miljković je napisao i zbirke pesama „Poreklo nade” i „Vatra i ništa”, obe objavljene 1960. i knjige rodoljubivih pesama „Smrću protiv smrti” (1959), koju je napisao zajedno sa Blažom Šćepanovićem. Poslednja objavljena je 1961. godine „Krv koja svetli”.

Celokupnu zaostavštinu pesnika Branka Miljkovića, lične predmete, dokumenta, fotografije, rukopise, prepisku, ličnu biblioteku sa oko 400 knjiga i časopisa, Narodnom muzeju u rodnom Nišu predali su na čuvanje njegovi roditelji.

U prigodnom književnom programu, povodm pola veka od smerti velikog pesnika, u UKS će učestvovati Radomir Andrić, Slavomir Gvozdenović, Srba Ignjatović, Petar Pajić, Dragan Kolundžija, Slobodan Rakitić, Adam Puslojić, Miljurko Vukadinović, Milica Jeftimijević Lilić, Predrag Bogdanović Ci, Mirjana Kovačević i glumac Ljubivoje Tadić.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.