Petak, 03.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ko je naslikao „Izdaju Srbije”

Ko je naslikao „Izdaju Srbije”

Od našeg stalnog dopisnika
Vašington
– Ulje na platnu, na kome, kad se pogleda izbliza, nanosi boje pokazuju sitne naprsline od protoka vremena – otkako su nanesene prošlo je najverovatnije 90 godina – ilustracija je istorije. Srpskom vojniku, koji se brani od dva neprijatelja, nož u leđa zabada jedan uniformisani Bugarin, dok sve to sa strane, gazeći neki dokument, posmatra jedan Grk.

Sliku smo videli prilikom posete Srpskom domu, starom zdanju u naselju Južni Sen Pol, predgrađu Mineapolisa, u državi Minesota. Dom je staro zdanje koje je podigla prva generacija srpskih imigranata, nekad je bio mesto za njihovo okupljanje, proslave, venčanja… Danas, kada nije preostalo mnogo onih iz druge generacije, dok je treća sasvim „amerikanizovana”, Dom je postao Kulturni centar i muzej u kojem mnogi predmeti, slike, fotografije i dokumenti, svedoče o Srbima u Novom svetu i njihovom doprinosu izgradnji Amerike.

– Slika simbolizuje agresiju Centralnih sila na Srbiju 1914–1915, na njoj se simbolično vidi frontalni napad Austrije i Nemačke, dok ranjenoj Srbiji nož zabada Bugarska. Grčka je pak odbila da prihvati ponudu Austrije da njenoj vojsci dozvoli prolaz, a da zauzvrat dobije deo srpske teritorije – objašnjava nam kustos Doma Todor Trklja, koji je svoje penzionerske dane u celini posvetio nastojanjima da Srpski kulturni centar, koji je u međuvremenu dobio status istorijskog zdanja, sačuva.

Da bi saznao nešto više o ovom delu, Todor Trklja je zatražio pomoć Narodnog muzeja. Od Ljubice Marković, kustosa, i Nikole Kusovca, poznavaoca istorije slikarstva, koji su videli samo elektronsku reprodukciju „Izdaje Srbije”, dobio je odgovor da je reč o radu nepoznatog slikara, uz zaključak, proistekao iz analize stila i korišćenih boja, da je nastao posle rata, negde oko 1920. godine.

Dodatnu komplikaciju unela je i činjenica da postoji i jedna italijanska razglednica iz vremena Prvog svetskog rata, što je stvorilo i dilemu, koja još nije razjašnjena – da li je razglednica nastala po slici ili slika po razglednici, koja je potpisana sa „P. Vasić”, imenom koje mnogo ne znači.

Todor Trklja, zbog finansijskih problema sa kojima se suočio Srpski dom, kaže da razmišlja i da slika bude prodata na nekoj aukciji. Zamolio nas je, međutim, da pomoć u odgonetanju autora i istorije „Izdaje Srbije” zatražimo i od čitalaca „Politike”.

M. Mišić

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Катарина Крстић
Није ово тако тешко утврдити, треба само мало времена и неколико писама. Наиме, знамо да је централни део објављен на насловној страни француских Малих илустрованих новина 10. октобра 1915. (Petit Journal Supplement Illustre (Le) N° 1294 Du 10/10/1915), уз поднаслов Le Mauvais Frère. Оригинали се чувају у Националној библиотеци Француске. Увидом у тај број лако ће се утврдити ко је илустратор, или је пак француски вечерњак преузео илустрацију по већ познатој слици... Да сад не листам све могуће варијанте (с обзиром на појаву Грка у другом плану) ипак треба рећи да ово није једина илустрација на насловници Малих новина која се тиче Србије, било их је и пре Великог рата, а посебно током, од почетка, и све су пријатељске према Србима. Запажа се да је те илустрације, као и ову, радила иста рука, исти стил, потез,.. Надам се ће се име аутора открити, било би лепо на стогодишњицу...

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.