Četvrtak, 09.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Žućkova zlatna levica u Litvaniji

Žućkova zlatna levica u Litvaniji
Раде Кораћ био је и даровити математичар и физичар, апсолвент електротехнике, и пасионирани колекционар плоча, који је у Београд донео прву плочу „Битлса”

Lakše je praviti film o nekome ko je sklon incidentima, poput Maradone, o nekome ko je imao afere (Sena), ili ko je bio sklon alkoholu (Džordž Best), nego o tihom mladiću iz kraja koji se nikada nikome nije zamerio – ističe Gordan Matić, reditelj dokumentarno-igranog filma „Zlatna levica: priča o Radivoju Koraću”,pred večerašnju svetsku premijeru filma u Kaunas areni, u okviru Evropskog prvenstva u košarci.

Ovo delo o jednom od naših najboljih košarkaša svih vremena pokušava da sagleda veličinu Koraćevog talenta, kao i što više aspekata njegovog neverovatnog karaktera koji su svi hvalili.

– Tokom istraživanja životne priče o Koraću pokušao sam da razumem i osetim koji su sve događaji i ljudi uticali na formiranje tako jedinstvenog karaktera kakav je imao Rade. Tokom snimanja, pokušao sam da selektujem događaje i napravim priču od zanimljivih događaja koji su ujedno i dovoljno filmični i dramatični. U mnogim filmovima imate konfrontacije ili spoljašnje okolnosti koje izazivaju reakcije, a mene su zanimale male stvari koje do sada nisu ispričane – ističe reditelj koji je tragao i za potezom, činom ili odnosom u kojima se videla Koraćeva veličina.

– Gde god bi smo razgovarali sa ljudima ili pomenuli njegovo ime,bili smo zatečeni sa koliko poštovanja se i danas priča o njegovom karakteru, o njegovim vansportskim osobinama, i uticaju na omladinu. Iako je prošlo više od 40 godina od njegove smrti, on se pamti. Bio je prva evropska košarkaška i medijska zvezda a da toga nije bio svestan – ocenjuje Matić i ne krije da je teži zadatak bio kako napraviti selekciju šta uvrstiti u film, a šta ne: da li su to njegova druženja sa Ivom Andrićem ili komunikacija sa Titom, emisije na Radio Beogradu, razgovori u Narodnom pozorištu ili Ateljeu 212, ili druženja „na štrafti”.

A da slika o Žućku bude kompletna, ekipa filma razgovarala je i  sa Koraćevom majkom.

– Baka Zaga nam je, uz njegovog brata Đorđa, otkrila interesantne detalje iz Radetovog najranijeg detinjstva i dečaštva. Otkrila nam je događaje za koje sam siguran da su jako uticali na formiranje Radetove ličnosti – kaže reditelj koji je uloge naratora poverio asovima Aleksandru Đorđeviću i Milenku Tepiću.

– Sale Đorđević nije bio svedok „Koraćeve ere”. On je, koliko znam, najviše od oca Bate Đorđevića slušao neverovatne priče o Koraću, ali ga nikada nije gledao uživo. Iznenadilo me je koliko je Sale želeo da sazna detalja o Žućkovom životu. I on i Milenko Tepić su bili svesni značaja Koraća i njegove generacije za razvoj košarke i njene popularnosti – uveren je reditelj koji smatra da Srbija, iako „zemlja košarke”, nema film kakav zaslužuje naš najtrofejniji sport.

– Ne treba da čudi da naši mladi košarkaši više znaju o životu i uspesima Džonsona, Džordana, Brajanta i drugih nego o ljudima koji su stvorili košarku na ovim prostorima. Tu nije samo Korać. Ima još velikih zvezda sporta sa ovih prostora koje zaslužuju da se njihov život prikaže publici – ukazuje Matić čiji film ima i važnu društveno odgovornu ulogu.

– Kada roditelji svoju decu sa 15-16 godina daju u ruke menadžera,pokušavajući da preko noći ostvare svoje ambicije i na taj načindeci uliju neke pogrešne sisteme vrednovanja ljudi i sopstvene budućnosti, onda ne preostaje drugo nego da očekujete da će 90 odsto te decei njihovih porodica ostati sa „slomljenim snovima” uvek optužujući nekog drugog za neuspeh.

Film će se uskoro prikazivati i u srpskim bioskopima: beogradska premijera biće održana u prvoj polovini oktobra u Domu sindikata, a uslediće projekcije u Novom Sadu, Somboru i Kragujevcu.

I. Aranđelović

----------------------------------

Mašina za davanje koševa

Osim Beograda i Sombora, film „Zlatna levica: priča o Radivoju Koraću” sniman je i u Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Španiji, Bosni.

U ovom delu o sportisti kog su šezdesetih godina 20. veka u Evropi zvali „mašinom za davanje koševa”, tragično preminulom 2. juna 1969. u saobraćajnoj nesreći kod Sarajeva, i prvom sportisti koji je sahranjen u Aleji velikana u Beogradu, igraju: Vladimir Aleksić, Katarina Radivojević, Tamara Krcunović, Voja Brajović, Tihomir Stanić…

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.