Ponedeljak, 20.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Čarlija Čaplina pratila i britanska služba

Čarlija Čaplina pratila i britanska služba
За Чарлија Чаплина, звезду филма „Велики диктатор”, директор ФБИ Едгар Хувер је тврдио да је „бољшевик”

Ne postoji nijedan dokaz da je Čarli Čaplin stvarno rođen u Londonu ili Velikoj Britaniji, ali on sigurno nije član nijedne komunističke organizacije i ne predstavlja pretnju američkom poretku, piše u tajnom izveštaju britanske kontraobaveštajne službe koji je juče otvoren za javnost.

MI5 čeprkao je 1952. po poreklu zvezde nemih filmova na molbu FBI koji je Čaplina sumnjičio za veze sa boljševicima. Amerikanci su imali teoriju da je britanski glumac koji živi u SAD u stvari ruski Jevrejin čije je pravo ime Izrael Tornstin. Njihove kolege sa druge strane Atlantika istražili su ovu, kao i informaciju da je Čaplin Francuz rođen u blizini Pariza, ali su na kraju odbacili zasnovanost obe dojave. Međutim, britanski agenti nisu uspeli da pronađu niti jedan dokaz za tvrdnje Čarlija Čaplina da je došao na svet 1889. u Londonu – ne postoji njegova krštenica niti ijedan drugi dokument koji potvrđuje da je rođen na Ostrvu.

„Čini se da Čaplin ili nije rođen u ovoj zemlji ili je rođen pod drugim imenom”, piše u izveštaju.

Preturanje obaveštajaca po krštenicama u britanskim registrima došlo je u vreme kada je američki senator Džozef Mekarti uveliko predvodio lov na veštice, odnosno progonio brojne javne ličnosti, pa i slavna holivudska imena za koja je verovao da su komunisti. Hajka protiv simpatizera komunizma nije mogla da prođe ni bez šefa FBI Edgara Huvera koji je za zvezdu filma „Veliki diktator” tvrdio da je „boljševik”. Zato su američki obaveštajci tražili od Britanaca da uhode i prisluškuju Čaplina, kao i da vide s kim se sreće u Londonu i da li u njegovim starijim pasošima postoji pečat SSSR. Mekarti i Huver tražili su dokaz za vezu između Sovjeta i čoveka koji je do suza nasmejao svet likom Malog skitnice. Ipak, Britanci obaveštavaju Amerikance da Čaplin nije komunistički aktivista, već samo „simpatizer” i „progresivan” ili „radikalan”.

I pored toga što nisu potvrdili sumnje da je komičar koga je filmska publika obožavala opasan po njihov sistem, američke vlasti su 1953. Čaplinu zabranile ulazak u zemlju.

„Ja sam žrtva laži i zlobne propagande”, izjavio je on poričući da je komunista. Na eru nemih filmova već je odavno bila spuštena zavesa i Čaplin je najbolje uloge ostavio daleko iza sebe, ali je svet još uvek pamtio gegove njegovog najslavnijeg lika u vrećastim pantalonama i dva broja većim cipelama.

Umesto da se protivi zabrani i traži da se vrati u SAD, Čaplin se preselio u Švajcarsku, gde je i umro 1977. Ovo je prvi put da MI5 otvora njegov dosije u kome, između ostalog, piše i da je bio žrtva mekartizma.

I pored istrage, ostalo je nejasno gde je zapravo rođen Čarli Čaplin. Njegova porodica je prošle godine pronašla jedno pismo koje je on držao u zaključanoj fioci, a u kome se tvrdi da je rođen u romskom naselju blizu Birmingema. Kao ni za ranije spekulacije, ni za ovu nema dokaza, ali su Čaplinovi potomci ubeđeni da pismo iz 1970. nije bilo beznačajno čim ga je njihov otac zadržao.

J. S.

-----------------------------------------------------------

Bez američkog pasoša

Čarli Čaplin je 1912. dobio dozvolu da stalno boravi u SAD, ali nikada nije tražio američko državljanstvo. FBI je o njemu sastavio dosije na 2.000 strana. Razmišljali su kako da ga isteraju iz zemlje, a kao argument zašto mu treba uskratiti boravak navodili su njegov privatni život pun skandala: imao je brojne avanture, nezakonito dete, ženio se četiri puta, od toga dvaput maloletnicama. Povrh svega, optužili su ga da nije uredno plaćao porez.

Posle Čaplinovog odlaska, strasti su se smirile, pa se opet našao na tlu SAD 1972. kada je primio počasnog Oskara.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.