Petak, 17.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srpska IT za ceo svet

Srpska IT za ceo svet
Запослени у компанији "Талент ДМС" у Новом Саду (Фото М. Мијушковић)

Ame­rič­ka kon­sul­tant­ska ku­ća „Gart­ner” pro­gla­si­la je „DMS soft­ver” IT kom­pa­ni­je „Tel­vent DMS” u No­vom Sa­du za naj­kva­li­tet­ni­ji pro­iz­vod na sve­tu u 2012. go­di­ni u ve­o­ma va­žnoj „smart grid” obla­sti – ko­ri­šće­nju pa­met­nih mre­ža u upra­vlja­nju di­stri­bu­tiv­nim elek­trič­nim si­ste­mi­ma. Kon­sul­tant­ska ku­ća „Gart­ner” je naj­u­gled­ni­ja kon­sal­ting kom­pa­ni­ja na pla­ne­ti za in­for­ma­ci­o­ne teh­no­lo­gi­je ko­ja sva­ke go­di­ne pra­vi ran­gi­ra­nje svih ven­do­ra (pro­iz­vo­đa­ča) i pro­iz­vo­da, slič­no ATP li­sti u te­ni­su. U le­đa srp­skim in­že­nje­ri­ma gle­da­ju ve­li­či­ne kao što su „Al­stom grid”, „Dži-Ej Ener­dži”, „Orakl”, „Ven­tiks”, „Si­mens”....

O ve­li­kom uspe­hu do­ma­će IT teh­no­lo­gi­je, ko­ja je već ši­ro­ko pri­sut­na na naj­zah­tev­ni­jem svet­skom elek­tro­e­ner­get­skom tr­ži­štu, ali i mo­guć­no­sti­ma ko­je se sa­da, sa li­der­skom po­zi­ci­jom, pru­ža­ju do ne­slu­će­nih gra­ni­ca, raz­go­va­ra­mo sa di­rek­to­rom no­vo­sad­ske kom­pa­ni­je prof. dr Dra­ga­nom Po­po­vi­ćem.

Ob­ja­sni­te nam bli­že „DMS soft­ver”?

– To je ori­gi­nal­ni pro­iz­vod na­še kom­pa­ni­je. Nje­go­va osnov­na svr­ha je­ste da se da se ko­ri­šće­njem vr­hun­skog eks­pert­skog zna­nja iz obla­sti ener­ge­ti­ke i soft­ver­skog in­že­nje­rin­ga na naj­ra­ci­o­nal­ni­ji na­čin is­ko­ri­ste svi ras­po­lo­ži­vi elek­tro­e­ner­get­ski ka­pa­ci­te­ti u elek­trič­nim di­stri­bu­tiv­nim mre­ža­mai na taj na­čin ostva­re mi­li­on­ske ušte­de. On prak­tič­no upra­vlja ce­lo­kup­nom elek­trič­nom mre­žom, a po­seb­no op­ti­mi­zu­je no­ve ze­le­ne teh­no­lo­gi­je: ob­no­vlji­ve iz­vo­re, ve­tro­ge­ne­ra­to­re, so­lar­ne ge­ne­ra­to­re/pa­ne­le, ba­te­ri­je...

Iz­ra­du soft­ve­ra za­po­če­li ste još dav­ne 1995. go­di­ne?

– Bi­lo je to na ini­ci­ja­ti­vu „Elek­tro­voj­vo­di­ne” i taj pro­je­kat je pred­sta­vljao pr­vu ka­ri­ku u lan­cu plod­ne du­go­go­di­šnje sa­rad­nje iz­me­đu Fa­kul­te­ta teh­nič­kih na­u­ka (FTN) u No­vom Sa­du i ovog jav­nog pred­u­ze­ća. U 2000. go­di­ni tim sa FTN-a pre­ra­stao je u kom­pa­ni­ju „DMS gru­pa” ko­ja je raz­vi­la „DMS soft­ver”. Vr­lo br­zo in­te­re­so­va­nje za soft­ver po­ka­za­la su sva elek­tro­di­stri­bu­tiv­na pred­u­ze­ća na ovim pro­sto­ri­ma. Ta­ko je on da­nas in­sta­li­ran u sko­ro svim di­stri­bu­tiv­nim pred­u­ze­ći­ma, ka­ko u Sr­bi­ji, ta­ko i u re­gi­o­nu: Cr­noj Go­ri, Re­pu­bli­ci Srp­skoj, Ma­ke­do­ni­ji, Slo­ve­ni­ji, Bu­gar­skoj, Ma­đar­skoj, Ita­li­ji...

Bio je to tek pr­vi ko­rak?

– „DMS Gru­pa” je kva­li­te­tom obez­be­di­la rav­no­prav­no part­ner­stvo sa ve­ćim bro­jem me­đu­na­rod­nih kom­pa­ni­ja: „EL­SAG” iz Ita­li­je, „Mo­to­ro­la” iz Izra­e­la, „ABB” iz Švaj­car­ske, „Pro­lan” iz „Ma­đar­ske”, „Atos Or­gin” iz Fran­cu­ske, „Si­mens”, „Maj­kro­soft”, „IBM” i „Dže­ne­ral elek­trik” iz SAD, „Tel­vent” iz Špa­ni­je. Sa­rad­nja sa kom­pa­ni­jom „Tel­vent” je kru­ni­sa­na 2008. go­di­ne otva­ra­njem no­ve za­jed­nič­ke kom­pa­ni­je „Tel­vent DMS”. Sa ovim part­ne­rom do sa­da smo re­a­li­zo­va­li vi­še od 50 pro­je­ka­ta na svih šest kon­ti­ne­na­ta.

Po­seb­no ste pri­sut­ni na se­ver­no­a­me­rič­kom tr­ži­štu?

– U SAD i Ka­na­di „DMS soft­ver” je po­stao do­mi­nant­no teh­nič­ko re­še­nje ko­je je in­sta­li­ra­no u vi­še ve­li­kih gra­do­va po­put Fi­la­del­fi­je, Van­ku­ve­ra, To­ron­ta... Pri­sut­ni smo, me­đu­tim, i u Za­pad­noj Evro­pi, Austra­li­ji, Ru­si­ji, Ki­ni, In­di­ji... Vi­še od 200 mi­li­o­na lju­di snab­de­va se elek­trič­nom ener­gi­jom ko­ju kon­tro­li­šenaš soft­ver.

Ko­li­ko je tre­ba­lo vre­me­na da se soft­ver raz­vi­je?

– Ra­di­mo ga pu­nih 17 go­di­na i tek će­mo ga raz­vi­ja­ti, jer smo, na ne­ki na­čin, tek na po­čet­ku pra­ve in­du­stri­ja­li­za­ci­je ovog pro­iz­vo­da. Do sa­da je ulo­že­no vi­še od 5.000 in­že­njer-go­di­na, što bi zna­či­lo da je u pro­se­ku 500 in­že­nje­ra ra­di­lo na nje­go­vom raz­vo­ju po de­set go­di­na. Za­i­sta je ogro­man trud za na­ma, a ono što je ta­ko­đe va­žno je­ste da su osta­li svi bit­ni lju­di ko­ji su bi­li i na po­čet­ku pro­jek­ta. Ni­smo ima­li uobi­ča­je­nu di­si­pa­ci­ju ko­ja po­sto­ji kod IT ku­ća.

U fe­bru­a­ru ove go­di­ne pot­pi­sa­li ste no­vi ugo­vor o za­jed­nič­kom ula­ga­nju sa fran­cu­skom kom­pa­ni­jom „Šnaj­der elek­trik”...

– „Šnaj­der” je me­ga­kom­pa­ni­ja, ko­ja je ku­pi­la „Tel­vent” naj­ve­ćim de­lom zbog to­ga što je „Tel­vent” sa na­ma na­pra­vio eks­pan­zi­ju u „smart gri­du”. „Tel­vent” ima 7.000 za­po­sle­nih, od ko­jih su po­lo­vi­na me­na­dže­ri ko­ji pro­da­ju u ra­znim ze­mlja­ma, a „Šnaj­der Elek­trik” ima 140.000 za­po­sle­nih, od ko­jih je čak 60.000 me­na­dže­ra pro­da­va­ca. Nji­hov go­di­šnji obrt ka­pi­ta­la je 24 mi­li­jar­de evra! Oni že­le da da­lje in­ve­sti­ra­ju u naš soft­ver, da ga ra­ši­re na či­tav svoj pro­iz­vod­ni asor­ti­man, a 60.000 pro­da­va­ca će ga nu­di­ti na svih šest kon­ti­ne­na­ta. Va­žan pred­u­slov za da­lji po­rast „Šnaj­der Elek­tri­ko­ve” in­ve­sti­ci­je je i pri­klju­če­nje Sr­bi­je Evrop­skoj Uni­ji.

U uli­ci Na­rod­nog fron­ta u No­vom Sa­du, pre ne­ko­li­ko da­na, otvo­ri­li ste no­vi po­slov­ni pro­stor od čak 14.000 kva­dra­ta.

– Kom­pa­ni­ja „Šnaj­der elek­trik” je naš grad pro­gla­si­la za svoj glav­ni Kom­pe­ti­tiv­ni raz­voj­ni cen­tar za „smart grid” IT teh­no­lo­gi­je, a to otvo­ra pro­stor za za­po­šlja­va­nje vi­še od 1.000 mla­dih struč­nja­ka u 2012. go­di­ni. Na taj na­čin stvo­re­ni su re­al­ni uslo­vi da Sr­bi­ja i No­vi Sad po­sta­nu svet­ski cen­tar za pro­iz­vod­nju spe­ci­ja­li­zo­va­nog soft­ve­ra za upra­vlja­nje di­stri­bu­tiv­nim mre­ža­ma. Sa od­go­va­ra­ju­ćim od­no­som pre­ma tom pro­iz­vo­du, on bi se mo­gao na­met­nu­ti kao no­vi svet­ski stan­dard u upra­vlja­nju ve­li­kim si­ste­mi­ma, a ti­me bi bio otvo­ren ši­rok pro­stor za za­po­šlja­va­nje do­dat­nih 10.000 vi­so­ko­o­bra­zo­va­nih mla­dih struč­nja­ka u Sr­bi­ji.

Ne iz­gle­da li to pre­te­ra­no, kao ne­ka vr­sta kam­pa­nje? Ko­li­ko „Tel­vent DMS” sa­da ima za­po­sle­nih?

– Ni­ka­ko. Pro­ce­na ja da ovaj bi­znis, i mi ko­ji sa­da ima­mo naj­bo­lji pro­iz­vod za­jed­no sa na­šim stra­te­škim part­ne­ri­ma „Šnaj­der Elek­tri­kom”, „Tel­ven­tom”, „IBM-om” i „Maj­kro­sof­tom”, ko­ji su svi pri­hva­ti­li naš pro­iz­vod, mo­že­mo da za pet do se­dam go­di­na stek­ne­mo do­mi­nant­nu po­zi­ci­ju na svet­skom tr­ži­štu. Ka­da to po­stig­ne­mo bi­će nam po­treb­no 10.000 za­po­sle­nih za raz­voj i za po­dr­šku pro­da­ji i in­sta­li­ra­nju ši­rom pla­ne­te. Ve­li­ki broj na­ših in­že­nje­ra i me­na­dže­ra već go­di­šnje pro­vo­di od 3 do 4 me­se­ca u ino­stran­stvu na ra­znim po­slo­vi­ma – in­sta­la­ci­ja­ma, obu­ka­ma, pre­zen­ta­ci­ja­ma, tre­nin­zi­ma, kur­se­vi­ma... „Tel­vent DMS” u ovom tre­nut­ku ima 520 za­po­sle­nih vr­hun­skih struč­nja­ka, oko 100 sa­rad­ni­ka sa fa­kul­te­ta i vi­še od 250 mla­dih sti­pen­di­sta.

Je li to pri­li­ka da mla­di struč­nja­ci osta­nu u ze­mlji?

– Ube­đen sam da je­ste. Sa­rad­ni­ci­ma sa fa­kul­te­ta mi smo obez­be­di­li do­dat­na pri­ma­nja ta­ko da ne mo­ra­ju egi­sten­ci­jal­ne pro­ble­me da re­ša­va­ju u ino­stran­stvu, ko­ri­sti­mo nji­ho­vo zna­nje, ali ga isto­vre­me­no i po­di­že­mo, ta­ko da oni mo­gu da ga kroz na­sta­vu pre­ne­su svo­jim stu­den­ti­ma. Za stu­den­te, opet, ima­mo pet ni­voa sti­pen­di­ja, li­te­ra­tu­ru, soft­ver, li­cen­ce i pri­li­ku da na­pra­ve svoj ma­ster rad, ko­ji je kru­na nji­ho­vog stu­di­ra­nja, a ko­ji je pri­me­njiv u prak­si. Otvo­ren je, ta­ko­đe, i cen­tar za sred­njo­škol­ske ta­len­te.

Ka­kvu po­ru­ku „Tel­vent DMS” ša­lje na­šim gra­đa­ni­ma, ali i ce­lom sve­tu?

– Na­ša kom­pa­ni­ja je po­ka­za­la da srp­ski in­že­nje­ri mo­gu da bu­du ne sa­mo do­bri po­je­din­ci u raz­i­gra­nim za­pad­nim ma­ši­na­ma, već i da ta­kva ma­ši­na mo­že da po­sto­ji i u Sr­bi­ji. Da tim­skim ra­dom mo­že­mo da za­vr­ši­mo kom­ple­tan pro­iz­vod i kod ku­će. Ume­sto da ku­pu­je­mo pro­iz­vo­de na ko­ji­ma ra­de na­ši struč­nja­ci u ino­stran­stvu, mi mo­že­mo da ih na­pra­vi­mo i ov­de, i da ih iz­vo­zi­mo. Ostva­ren pri­hod mo­gao bi znat­no da po­ve­ća naš spolj­no­tr­go­vin­ski bi­lans, da ovaj bi­znis po­sta­ne pr­va gra­na na­še iz­vo­zne pri­vre­de, sa po­ten­ci­ja­li­ma ve­ćim od agra­ra.

-----------------------------------------------------------

In­že­nje­ri želj­ni afir­ma­ci­je 

Na­ši in­že­nje­ri su iz­u­zet­no kre­a­tiv­ni, a na­ro­či­to želj­ni afir­ma­ci­je po­sle svih ovih go­di­na izo­la­ci­je. Vr­lo su po­sve­će­ni i ta­len­to­va­ni, a je­di­ni even­tu­al­ni pro­blem je­ste na­pra­vi­ti od njih tim. Ka­da to us­pe­te, on­da ta­kav tim ne­ma gra­ni­ca. Va­žno je da ih uvu­če­mo u naš pro­gram ra­da dok su još mla­di, da od­ra­stu uz nje­ga. 

-----------------------------------------------------------

Pa­met­no upra­vlja­nje 

Ra­ni­je, ka­da elek­tro­mre­že ni­su bi­le mno­go op­te­re­će­ne, ni­ko ni­je mo­rao da bu­de mno­go pa­me­tan. Sa­da su mre­že op­te­re­će­ne 70-80 od­sto, jer po­tro­šnja ra­ste mno­go br­že ne­go pro­iz­vod­ni i pre­no­sni ka­pa­ci­te­ti, i neo­p­hod­no je pa­met­no upra­vlja­nje. To je kao ka­da ima­te nov auto­mo­bil ko­ji ide 200 ki­lo­me­ta­ra na sat a vi ne žu­ri­te, već vo­zi­te 80-90... Vre­me­nom ko­la osta­re, a vi mo­ra­te da po­žu­ri­te, da vo­zi­te 150. Na­sta­ju kva­ro­vi, ot­ka­zi... Ta­kva je si­tu­a­ci­ja sa elek­tro­mre­ža­ma u sve­tu. Ne mo­že se in­ve­sti­ra­ti u no­ve ka­pa­ci­te­te, jer su oni pre­sku­pi, već se in­te­li­gent­nim upra­vlja­njem sma­nju­ju pro­ble­mi. 

----------------------------------------------------------- 

Od bok­se­ra do IT struč­nja­ka 

Prof. dr Dra­gan Po­po­vić re­dov­ni je pro­fe­sor FTN-a u No­vom Sa­du. Ro­đen je 1959. go­di­ne u Zre­nja­ni­nu, osnov­nu i sred­nju ško­lu i FTN za­vr­šio je u No­vom Sa­du, a ma­gi­star­ske i dok­tor­ske stu­di­je na ETF-u u Be­o­gra­du. U mla­do­sti se ba­vio bok­som u BK „Voj­vo­di­ni”, za­jed­no sa bra­ćom Ka­čar. Ka­da je upi­sao FTN na­pu­stio je sport­sku ka­ri­je­ru ko­ja je išla uz­la­znom li­ni­jom. Imao je mno­go po­nu­da za od­la­zak u ino­stran­stvo, ali je ostao u ze­mlji. Ože­njen je i ima dva si­na. 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.