Jadranski susreti

Uvek je lepo sresti stare prijatelje, ali i radoznalo, što da ne, zaviriti "preko plota" u komšijsko dvorište. Počela je burna, letnja filmska sezona u kojoj svoje značajno mesto i dalje ima Pulski filmski festival, ove godine u svom 54. izdanju.
Od 12. do 21. jula, velelepna pulska Arena, nekada kultno mesto jugoslovenske filmske imperije, a sada i nostalgije, biće poprište filmova iz domaćeg i međunarodnog programa, o čijim će vrednostima zarad osvajanja čuvene "Zlatne Arene" većati žiri pod predsedničkom palicom Eve Zaoralove, legendarne umetničke direktorke upravo započetog festivala u Karlovim Varima. Među festivalskim zvezdama naći će se i Greta Skaki, Jirži Mencl i Miki Manojlović, a o novim iskoracima starog i tradicionalnog Pulskog festivala, za "Politiku" govori njegov umetnički direktor, ugledni filmski kritičar Zlatko Vidačković.

Ima li Pula ambicija da opet postane regionalno reprezentativan festival?

– Mi ne želimo da idemo stopama Sarajeva i formiramo regionalni takmičarski program, kod nas filmovi iz regije ravnopravno konkurišu sa drugim evropskim ostvarenjima. Mislim da nam ne treba još jedno takmičenje u tome ko je najbolji na Balkanu. Ipak, Pula je decenijama bila kultno mesto okupljanja filmadžija iz regije i verujemo da će to opet postati putem Jadranskog filmskog sajma, koji pokrećemo ove godine jer želimo da promovišemo saradnju i iskustva u koprodukcijama filmova u ovoj regiji.

Ko će se predstaviti na Jadranskom filmskom sajmu?

– Slovenija, Italija, Hrvatska, BiH, Crna Gora i Albanija, a sajam će u budućnosti biti otvoren za sve zainteresovane. Prikazaćemo inserte iz recentnih filmova – kako dovršenih, tako i onih u nastanku, uključujući projekte otvorene za koprodukcije, po jedan celovečernji film. Za kraj programa predviđen je Koprodukcijski forum.

Kako ocenjujete prijem srpskih filmova u Puli posle internacionalizacije festivala 2001. godine?

– Film "Nataša" Ljubiše Samardžića je osvojio "Zlatnu Arenu" za najbolju žensku ulogu za nastup Tijane Kondić, a Lazar Ristovski je nagrađen za najbolju mušku ulogu u filmu "San zimske noći" Gorana Paskaljevića. Obe projekcije su bile izuzetno posećene u Areni.

Hoće li i na ovogodišnjem festivalu biti filmova iz Srbije?

– Da, "Konji vrani" Ljubiše Samardžića uvršćen je u internacionalnu konkurenciju i dobili su termin u Areni 20. jula. Posebno mi je drago što će s tim filmom u Arenu nakon dugo vremena doći i Slavko Štimac koji je rođen i glumački formiran u Hrvatskoj. Svoju prvu projekciju izvan domovine imaće će i raskošni film Nikole Stojanovića "Belle epoque – poslednji valcer u Sarajevu" sa muzikom Arsena Dedića i poslednjom ulogom Zvonka Lepetića, koprodukcija Srbije i Bosne i Hercegovine dovršena posle 17 godina upravo uz pomoć zagrebačkog "Jadran filma". Ovim filmom svečano ćemo zatvoriti Jadranski program 21. jula.

Šta će obeležiti ovogodišnji međunarodni program?

– Tema međunarodnog takmičarskog programa Evropolis – Meridijani je "Tražeći ljubav". Mislim da na većini filmskih festivala, uključujući i najveće, ima previše bola, smrti i mučenja. Na primer, svi laureati ovogodišnjeg Kana bave se umiranjem ili ilegalnim abortusima. To već postaje neizdrživo! Zato sam u selekciju uvrstio filmove kao što su "Irina Palm" Sama Garbarskog s odličnim Mikijem Manojlovićem i "Služio sam engleskog kralja" Jiržija Mencla... Svečano otvaranje ovog programa biće 12. jula na pulskom Kaštelu, filmom "Bivša ljubavnica" Katrin Breja.

A šta je sa hrvatskim filmovima u ovogodišnjem festivalskom izdanju?

– Imamo šest filmova, od kojih pet nisu dosad nikad prikazana. Nacionalni program otvaramo 15. jula humorističnom dramom "Pjevajte nešto ljubavno" reditelja Gorana Kulenovića. Rade Šerbedžija vraća se u hrvatski film glavnom ulogom u ljubavnoj drami "Pravo čudo" Lukasa Nole, a zatim slede humoristična drama "Armin" Ognjena Sviličića, politički triler "Kradljivac uspomena" Vicka Ruića, porodična drama "Moram spavat, anđele" Dejana Aćimovića, te ratna drama "Živi i mrtvi" Kristijana Milića. Predstavićemo ukratko i dvanaest filmova u nastanku, među kojima su i oni Vinka Brešana, Zrinka Ogreste, Zorana Tadića, Tomislava Radića, Lordana Zafranovića, Fadila Hadžića, Dalibora Matanića i Arsena Antona Ostojića. Sa takvom ekipom ne bojim se za budućnost hrvatskog filma.