Rađa se novi tenis
Teniska pravila de fakto važe od pretprošlog veka, kada ih je zajedno s teniskim terenom i opremom 1875. patentirao major Volter Klopton Vingfild.
Do poslednje decenije XIX završeno je fino podešavanje pravila nove igre (visina mrežice i rastojanje od osnovne linije do mrežice) koja se širila svetom iz Vimbldona, a od tada do danas došlo je do samo dve bitne modifikacije – 1961. napušteno je pravilo da igrač prilikom servisa mora da bude jednom nogom na tlu, a početkom sedamdesetih godina uveden je taj-brejk.
„Vreme je za promene” zaključeno je u Asocijaciji teniskih profesionalaca (ATP) koja, kao i Međunarodna teniska federacija (ITF) već dugo trpi pritisak televizije da se dužina trajanja mečeva nekako ograniči i unifikuje tako da mečevi, poput onog Iznerovog i Mahutovog iz Vimbldona 2010. koji je trajao 11 časova i pet minuta, više ne ruše programske šeme i kradu skupocene televizijske sekunde. Bez televizije, koja je doprinela teniskom bumu, nema ni ovako izdašnih sponzora, a bez njih nagradni fondovi ne bi rasli na do pre samo desetak godina neslućenih visina.
To posebno važi za gren slem turnire, čiji je nagradni fond u 2017. porastao za 5 do 15 odsto, pa je na Australija openu iznosio 37 miliona dolara (američkih), na Rolan-Garosu će se uskoro deliti 39,2 miliona, u Vimbldonu 41,05, a na Ju-Es openu čak 46,3. Pobednici u singlu Otvorenog prvenstva Australije dobili su po 2,76 miliona dolara, šampioni u Francuskoj dobiće po 2,29 milion, u Vimbldonu 2,9, a u Njujorku čak po 3,5 miliona.
Ništa manje ne padaju u oči ni nagrade za one koji na gren slem turnirima izgube već u prvom. „Nagrade za poraz” kreću se od 28.500 dolara u Rolan Garosu do 43.545 u Vimbldonu...
Televizija, međutim, nije jedini razlog zbog kojeg su ATP odlučili da ponude nova teniska pravila, odnosno sasvim drugačije turnire od dosadašnjih. U ATP su svesni da se i senzibilitet teniskog gledaoca u ovih gotovo vek i po znatno promenio, pa je Kris Kermod, predsednik i izvršni direktor ATP najavljujući „praizvedbu” novih pravila za novembar izjavio „Ovo ne činimo samo zbog sledećih generacija igrača, već i sledećih generacija navijača”, ali i dodao da će se voditi računa o tradiciji i da će se pri konačnom uvođenju novih pravila za ATP turnira „sačuvati integritet tenisa”.
Predlog novih pravila isprobaće se na ATP finalu „Naredna generacija” (igrači do 21 godine) u Milanu od 7. do 11. novembra, a osnovna ideja je da se tenis ubrza i da se teniski mečevi, pa i turniri, skrate.
„Manji format” podrazumeva igranje na tri dobijena seta, ali igralo bi se na četiri dobijena gema, s tim što bi se taj brejk po potrebi igrao u sva tri seta od 3:3 do sedmog poena.
Dodatno skraćenje mečeva donosi ukidanje „neca” prilikom servisa tako da će igrač koji prima takav servis biti na velikim mukama, a broj servis vinera bi se značajno povećao. Takođe, ukida se i „prednost” i silna „izjednačenja” pri rezultatu 40:40. Prvi osvojeni poen donosi odmah i gem, s tim što primač servisa može da bira s koje će mu strane protivnik servirati...
I to nije sve. Skraćene su i sve moguće pauze i biće striktno merene. Zagrevanje pred meč više neće trajati 10 minuta, već samo pet, a oni će se meriti od izlaska drugog igrača na teren. Sudije viće neće procenjivati da li neko odugovlači sa servisom. Časovnik će se oglašavati ako neko prekorači limit od 25 sekundi, davaće znak za završetak pauze između setova i kraj medicinskog tajm-auta, a svaki igrač imaće pravo na samo jedan tokom meča.
Predviđeno je i da igrači i treneri mogu da komuniciraju za vreme mečeva, s tim što treneri i dalje neće imati mesto na terenu, ali biće određen kutak iz kojeg mogu da savetuju igrače.
Dalju „demokratizaciju” tenisa donosi dozvola gledaocima da mogu da ulaze na tribine i da izlaze sa njih i u vreme dok se igra poen, a igra i igrači su zaštićeni klauzulom da se to ne odnosi na gledaoce iza osnovne linije čije bi šetanje moglo da naruši koncentraciju tenisera.
Predloženo je da ubuduće da za vreme singl mečeva na terenu ne bude linija za dubl mečeve, ali nije objašnjeno kako će se se one „brisati” pošto se na mnogim turnirima mečevi u singlu i dublu igraju na istim terenima.
O novim pravilima biće mnogo više reči uoči turnira mladih igrača u Milanu, a pogotovo posle njega, a već ima tvrdnji da će novi tenis postati brži, ali i dosadniji, s manje draži od dosadašnjeg, jer neće više biti duela poput finalnog između Federera i Nadala u Vimbldonu 2008. ili Đokovićeve pobede nad Nadalom u melburnskom finalu 2012, ili nad Federerom za prvu vimbldonsku titulu 2014...
Možda su u pravu, a možda se nova pravila pravila pripremaju za novu tenisku generaciju koja će stupiti na scenu kada s nje zbog tereta godina odu Federer Nadal i Đoković, velika trojka najsjajnije teniske epohe.
Đoković: Sve se razvija
Među prvima, podršku promenama teniskih prevala, ne komentarišući postojeći predlog dao je Novak Đoković za „inside the game”.
„Kada je u pitanju uvođenje novih stvari i novih pravila u tenis, mislim da se sve treba da se razvija u životu i u sportu, takođe. Tenis mora da bude otvoren za ovu vrstu novih, potencijalnih promena” rekao je Đoković.
Trke na ispadanje
Međunarodni olimpijski komitet je „Planom 2020” inicirao promene u većini olimpijskih sportova, ali i mnoge međunarodne sportske federacije, koje nisu bile direktno prozvane, počele su da eksperimentišu s novim pravilima i novim formatima svojih takmičenja.
Tako se Evropski tur u golfu prvi put ove godine održava na terenima s šest rupa, a ne s devet kao do sada, ali uz pirotehniku i muziku… U Australiji održano je takmičenje „Nitro atletika” na kojem su prvi put nastupile mešovite štafete, a u trci na milju u svakom od prva tri kruga najsporiji trkač bi ispadao…
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


