Ponedeljak, 20.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Hladni rat je počeo iznad Niša

Dokumenti svedoče da su se prvih dana posle oslobođenja juga Srbije u Drugom svetskom ratu, 7. novembra 1944. godine, na nebu iznad Niša sukobili piloti i avioni tadašnjih saveznika, SAD i SSSR-a
Hladni rat je počeo iznad Niša
Након што су Американци бом­бар­до­вали ни­шки аеро­дро­м и на­па­ли ко­ло­ну Цр­ве­не ар­ми­је, уз­ле­те­ли су со­вјет­ски ави­о­ни (Фото Википедија)

U si­tu­a­ci­ji no­vog za­o­štra­va­nja od­no­sa ve­le­si­la na me­đu­na­rod­noj sce­ni i stal­nog pod­se­ća­nja na hlad­no­ra­tov­sku re­to­ri­ku i zbi­va­nja, vre­de­lo bi pod­se­ti­ti na ma­lo po­znat su­kob so­vjet­skih i ame­rič­kih le­te­li­ca iz­nad Ni­ša kra­jem Dru­gog svet­skog ra­ta, uka­zu­je isto­ri­čar Ne­boj­ša Ozi­mić, ku­stos Na­rod­nog mu­ze­ja u Ni­šu.

– Pre­ma po­sto­je­ćim isto­rij­skim do­ku­men­ti­ma, 7. no­vem­bra 1944. go­di­ne, od­mah po­sle oslo­bo­đe­nja Ni­ša, na on­da­šnjem sta­di­o­nu Fud­bal­skog klu­ba Po­be­da obe­le­že­na je go­di­šnji­ca Ok­to­bar­ske re­vo­lu­ci­je. Po­red dru­gih ma­ni­fe­sta­ci­ja, tog da­na or­ga­ni­zo­va­na je fud­bal­ska utak­mi­ca iz­me­đu ti­ma Ni­ša i eki­pe pri­pad­ni­ka 22. Srp­ske di­vi­zi­je. Ame­rič­ki avi­o­ni nad­le­ta­li su grad ne­ko­li­ko pu­ta to­kom tog sport­skog do­ga­đa­ja, a on­da iz­ne­na­da mi­tra­lji­ra­li sta­di­on – pri­ča Ozi­mić.

Utak­mi­ca je pre­ki­nu­ta, gle­da­o­ci i igra­či su se raz­be­ža­li sa sta­di­o­na, a ame­rič­ki avi­o­ni pro­du­ži­li ka se­ve­ru Sr­bi­je, do­da­je Ozi­mić:

– Tog da­na, po­što su se ame­rič­ki avi­o­ni vi­še pu­ta vra­ća­li i kru­ži­li nad gra­dom, bom­ba­ma je za­sut i ni­ški aero­drom, na ko­jem su bi­le sta­ci­o­ni­ra­ne so­vjet­ske le­te­li­ce. Po­tom je iz istih avi­o­na pro­jek­ti­li­ma ga­đa­na i ko­lo­na so­vjet­ske voj­ske na pu­tu od Alek­sin­ca pre­ma Ni­šu, iz­me­đu se­la Dra­že­vac i Gor­nja Tr­na­va. U ne­kim knji­ga­ma sto­ji da je na­pad na­vod­no iz­ve­den gre­škom, ali ve­ći­na isto­ri­ča­ra sma­tra da tu ni­ka­kve za­bu­ne ni­je bi­lo – na­po­mi­nje Ozi­mić.

O ovom su­ko­bu ame­rič­kih i so­vjet­skih pi­lo­ta u pro­šlo­sti se vr­lo ma­lo go­vo­ri­lo.

– Po­sle bom­bar­do­va­nja ni­škog aero­dro­ma i na­pa­da na ko­lo­nu Cr­ve­ne ar­mi­je sa aero­dro­ma su uz­le­te­li so­vjet­ski avi­o­ni, ko­ji­ma su u po­moć pri­te­kle i le­te­li­ce so­vjet­skog rat­nog va­zdu­ho­plov­stva sa im­pro­vi­zo­va­nog aero­dro­ma kod Kru­šev­ca. Do­šlo je do ve­li­kog okr­ša­ja avi­o­na na ne­bu iz­nad ju­go­i­stoč­nog de­la Ni­ša i gu­bi­ta­ka je bi­lo, ka­ko pi­še u ma­lo­broj­nim zva­nič­nim iz­ve­šta­ji­ma i sa­ču­va­nim za­pi­si­ma, na obe stra­ne. Go­di­na­ma po­sle Dru­gog svet­skog ra­ta stra­ni isto­ri­ča­ri, po­li­tič­ki ana­li­ti­ča­ri i po­zna­va­o­ci ta­da­šnjih od­no­sa SSSR-a i SAD, po­če­li su da pi­šu i go­vo­re „o iz­ne­nad­noj i vr­lo na­pe­toj si­tu­a­ci­ji iz­me­đu ta­da­šnjih sa­ve­zni­ka” kao o tre­nut­ku po­čet­ka hlad­nog ra­ta – pri­ča Ozi­mić.

Ne­boj­ša Ozi­mić pod­se­ća da je pred­sed­nik SSSR-a Jo­sif Vi­sa­ri­o­no­vič Sta­ljin od­mah upu­tio oštar pro­test ko­man­di ame­rič­kog va­zdu­ho­plov­stva, a od­go­vor iz SAD je bio „da su pi­lo­ti to­ga da­na ko­ri­sti­li sta­re ma­pe te­ri­to­ri­je Sr­bi­je”. U do­dat­nom ob­ja­šnje­nju na­ve­de­no je „da su ame­rič­ki avi­o­ni bi­li na ne­bu iz­nad Sr­bi­je sa za­dat­kom da uni­šte sna­ge ne­mač­ke voj­ske ko­je su se po­vla­či­le Ibar­skom do­li­nom, a ko­ri­ste­ći sta­re ma­pe, pi­lo­ti su po­me­ša­li do­li­nu Ibra sa do­li­nom Ju­žne Mo­ra­ve. 

Pi­lo­ti va­zdu­ho­plov­nih sna­ga ar­mi­je So­vjet­skog Sa­ve­za po­ruč­nik Kri­vo­no­gi Pe­tro­vič i pot­po­ruč­nik Ši­pu­lja Mi­tro­fa­no­vič tra­gič­no su iz­gu­bi­li ži­vot tog da­na. Sa­hra­nje­ni su is­pred Lo­go­ra na Cr­ve­nom kr­stu u Ni­šu, a nji­ho­vi zem­ni osta­ci 1966. go­di­ne pre­ne­ti su na gro­blje po­gi­nu­lih pri­pad­ni­ka Cr­ve­ne ar­mi­je SSSR-a u Ja­go­di­ni. Odav­no je Lo­gor na Cr­ve­nom kr­stu pro­gla­šen mu­ze­jom, a i dan-da­nas is­pred ovog mu­zej­skog kom­plek­sa sto­je hum­ke ko­je pod­se­ća­ju na po­gi­nu­le so­vjet­ske pi­lo­te Pe­tro­vi­ča i Mi­tro­fa­no­vi­ča. 

U cen­tru Ni­ša, na Tr­gu kra­lja Alek­san­dra, sto­je i spo­men-obe­lež­ja dvo­ji­ci pri­pad­ni­ka Cr­ve­ne ar­mi­je ko­ji su bi­li u sa­sta­vu Pr­vog gar­dij­skog utvr­đe­nog re­gi­o­na, a po­gi­nu­li su 14. ok­to­bra 1944. go­di­ne u bor­ba­ma za oslo­bo­đe­nje Ni­ša. Bi­li su to voj­nik Mi­ha­il Pa­vlo­vič Gi­za­tu­ljin iz oko­li­ne Mo­skve i pot­pu­kov­nik Pe­tar An­dre­jev Ak­sen­ti­je­vič iz Le­njin­gra­da (Pe­ter­burg). Nji­ho­voj sa­hra­ni pri­su­stvo­va­lo je vi­še od de­set hi­lja­da gra­đa­na tek oslo­bo­đe­nog gra­da.

Sr­bi­ja i Ru­ska Fe­de­ra­ci­ja su pre ne­ko­li­ko go­di­na pot­pi­sa­le spo­ra­zum o bri­zi o spo­me­ni­ci­ma stra­da­li­ma iz pe­ri­o­da Pr­vog i Dru­gog svet­skog ra­ta – Sr­bi­ja na pod­ruč­ju Ru­si­je, a ru­ska stra­na u Sr­bi­ji.

Za­bu­na ili na­me­ra

I ni­ški isto­ri­čar i pu­bli­ci­sta Dra­go­ljub Ž. Mir­če­tić u svo­joj knji­zi „Va­zdu­šna bom­bar­do­va­nja Ni­ša u Dru­gom svet­skom ra­tu 1941–1944”, u po­gla­vlju „Za­bu­na ili na­me­ra” pi­sao je o su­ko­bu pi­lo­ta SSSR-a i SAD iz­nad Ni­ša. U knji­zi su ob­ja­vlje­ne i iz­ja­ve sve­do­ka tih do­ga­đa­ja iz 1944. go­di­ne.

Grad bom­bar­do­van 56 pu­ta

To­kom Dru­gog svet­skog ra­ta Niš je bom­bar­do­van ukup­no 56 pu­ta – Nem­ci su grad bom­bar­do­va­li šest, a sa­ve­znič­ke sna­ge 50 pu­ta. 

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

svetozar krulj
Zacudo,niko od Citalaca se ne zapita -A ko je to mogao/i NARUCIO/ bombardovanje Srbije tako strasno kao da smo mi bili FAKTOR sa Silama osovine? Je li to Boze mogao biti drug Tito,drugarica Cana Babovic /secanje iz Leskovca/,Koca Popovic ...sve herojske figure i ,,ponos,,Srbije. ?!
Strelok
Srbi treba da pamte svakog ko je na nas dizao kuke i motike i to dobro da zapamtimo. Ne samo u Prvom i Drugom svetskom ratu, već i devedesetih pa i dan danas. Kao i ultimatumi te kuke i motike nam stizu sa Zapada.
Ratko Ratković
I novi hladni rat je počeo u blizini Niša. To je G(eostrategijska) tačka Balkana.
Леон Давидович
Наравно да су Американци напали ито не грешком како би неко помислио већ намерно. Совјети су у почетку мислили да је грешка али Американци на сва упозорења нису одустајали од напада. Погинуло је 36 официра и војника Црвене армије укључујући и генерала. Напад је престао тек када су совјетски авиони кренули у противнапад и отерали Американце. Погинуло је и совјетских пилота , међу њима и једна млада девојка, али Американци су били отерани. Командант тог америчког ваздухопловног пука касније је повучен са те дужности. Говори се да је то било дело америчке обавештајне службе. План је наводно био да Немци који се повлаче из Грчке положе оружје и да се то оружје преда снагама Д. Михаиловића. Он им је наводно обћао 300000 бораца што су сматрали довољном препреком да спрече долазак комуниста на власт у Југославији. О том догађају се иначе мало говорило мада је тај случај истражен од стране комисија укључујући комисију владе Југославије.
Леон Давидович
@ Branko Америчка тајна служба ОСС послала је у штаб ЈВуО тајну мисију кодног назива "Ренџер" која је имала задатак да убеди Немце који су се повлачили из Грчке да положе оружје пред ЈВуО , а за узврат они их неће испоручити Совјетима. Тако би се наоружало 300000 бораца. То је био последњи покушај и тај покушај је пропао.
Леон Давидович
Једно је шта је заступала званична америчка политика, а друго је шта су радиле обавештајне службе, вероватно понекад и на своју руку. Уосталом моји су подаци из руских извора, ја их нисам измислио.
Prikaži još odgovora
Petar Stanimirovic
Verovatno su pomislili da to Srbi igraju fudbal protiv zarobljenih Nemaca ..Prosto,navijali za nas.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.