Radnim danom vatrogasac a nedeljom sudija
Sa zahuktalim razvojem sporta, naročito u poslednjih tridesetak godina, svi učesnici zbivanja u uređenim ligama zatvorenog i otvorenog tipa, kao i u svetski priznatim nadmetanjima, mogu da računaju na svoj deo „kolača“.
Pošto je navijač – potrošač u visoko budžetnim takmičenjima proglašen za božanstvo neophodno za neprestani priliv novca onda je „njegovom visočanstvu“ sve podređeno. Komesari u američkom sportu a rukovodioci Liga u Evropi su vrh operativne piramide komandovanja, dok su sudije ona poslednja, ali ne i najmanje važna, karika u „pakovanju“ proizvoda namenjenog za uzimanje para od krajnjeg korisnika.
„Politika“ je pre tri godine pisala da je deljenje pravde najisplativije u četiri glavna američka sporta kao i u starom dobrom fudbalu u svemu onome što nosi zaštitni znak UEFA i FIFA, plus najjače lige Starog kontinenta:
„U SAD najviše se po utakmici zarađuje u američkom fudbalu. Za dvadesetak pojavljivanja na terenu (17 prvenstvenih kola, uz još maksimalno četiri susreta uključujući Superboul) glavni od ukupno sedam arbitara stavi u džep oko 11.000 evra. Inače, prosečna plata onih sa pet i više godina radnog staža u NFL je u ovogodišnjem šampionatu iznosila oko 185.000 evra, a minimalac je bio 73.000 evra. Za ligu koja godišnje prihoduje deset milijardi evra (iz godine u godinu planiran je stalni rast da bi 2025. „ček“ iznosio 17.000.000.000 evra) karakteristično je da sudije nisu u stalnom radnom odnosu. Tokom sedmice mnogi od njih imaju različita zanimanja: rade kao advokati, zubari, vatrogasci, policajci da bi zatim obukli crno-belu prugastu uniformu i pretežno nedeljom – sudili.
Najvišim godišnjim primanjima mogu da se pohvale sudije vetarni u NBA. Prošle godine penzionisani veteran Džon Kraford između obruča je bio od 1977. kada su na parketu bila samo dvojica sudija (danas tri), 22 tima (sada 30), a šut za „tri“ poena nije postojao. U svojoj poslednjoj sezoni dobijao je 470.000 evra, dok mu je bonus za odlazak u penziju iznosio 440.000 evra. Arbitri početnici (82 utakmice u prvenstvu, plus plej – of) zarađuju oko 130.000 evra.
U ostalim američkim sportovima situacija je ovakva: u bezbolu (MLB, 162 meča u sezoni) plate su u rasponu od 100.500 do 300.000 evra, a u hokeju na ledu (NHL) glavne sudije do 15 godina staža zarađuju oko 115.000, a oni sa više od 15 sezona među „oklopnicima“ oko 260.000 evra (primanja linijskih sudija kreću se između 78.000 i 171.000).
Parice ima i u američkom „amaterskom” basketu: u studentskom prvenstvu SAD, zavisno od konferencije do konferencije, sudije po meču prihoduju od 1.000 do 2.800 evra.
NBA s pravom može da se podiči činjenicom da je prva izbrisala razliku među polovima.
Paradoksalno, ali je tako: žene su se mnogo lakše izborile za neka svoja egzistencijalna pitanja, nego što su uspele da se probiju u „muški zabran” pod imenom sport, odeljak delenje pravde na terenima i borilištima.
U NBA Violeta Palmer i Di Kanter su ušle u istoriju prilikom otvaranja sezone 31. oktobra 1997. sudivši košarkašima Vankuvera i Dalasa.
Palmerova (Kanterova je napustila ligu 2002.) je u NBA i danas, ubeleživši više od 1000 što prvenstvenih, što plej – of utakmica. Na startu prvenstva 2014/15 njoj se pridružila i Loren Holtkamp sa punim radnim vremenom: u NBA arbitri mogu isključivo da se bave svojom osnovnom delatnošću.
Vremenom je lepši pol osvajao sudijske pozicije u atletici, tenisu, vaterpolu, odbojci, rukometu, stonom tenisu, pa čak i u fudbalu, ali do izvesne granice.
Najpopularniji sport na svetu, dugo je izbegavao da žene isturi u prvi plan. U anale Uefe je tek u avgustu 2003. ušla Švajcarkinja Nikol Petinja, kada je kao glavni arbitar vodila meč kvalifikacija za Kup UEFA između švedskog AIK–a i islandskog Filkira.
U ovom trenutku oko 500 žena nosi na grudima znak FIFA sudije, ali iako žene sve više sude muškarcima snažniji pol još uvek ljubomorno čuva svoje „svetinje” poput najjačih fudbalskih liga (Premijer, španska, itd.), svetskih šampionata (na ovom nivou takmičenja svom polu sude) ili pojedinih sportova (diskriminaciju i dalje tolerišu, uprkos milimetarskim pomacima, NFL, MLB i NHL).
A kada je fudbal u pitanju opet ista priča: što je marketinški pokrivenije nadmetanje to je i zarada sudija veća. U Ligi šampiona za elitnu grupaciju arbitara vreme od 90 i kusur minuta procenjeno je na oko 6.5000 evra.
U Premijer ligi osnovna plata je 62.500 evra, za duel se dobija oko 2.000 (u najznačajnijim evropskim ligama kao i u takmičenjima pod pokroviteljstvom UEFA i FIFA plaćeni su svi troškovi), godišnje se dobaci između 100.000 i 120.000 evra. U La ligi se za utakmicu zaradi 6.500 (pomoćnici oko 2.400), u Bundes ligi 3.900 (2.000), u Italiji 3.800 (1.900) a u Francuskoj 3.000 evra.
Na Mundijalu 2014. delioci pravde napustili su Brazil sa čekovima u rasponu od 29.500 do 42.000 evra.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


