Ruska okupacija Amerike
Ovo je novi 11. septembar, zavapili su brojni političari i mediji, čuvši da je specijalni istražitelj podigao optužnicu protiv Rusa umešanih u američke predsedničke izbore. Robert Maler je pred sudom pokrenuo slučaj protiv 13 Rusa i tri ruske kompanije, što je za dobar deo Vašingtona bio krunski dokaz da je Putin objavio rat Americi.
Najveći kritičari vlade čak izvlače zaključak da je Kremlj ugrozio američki suverenitet i demokratiju, instalirao svog mandžurijskog kandidata i praktično preuzeo vlast. Kada je Tramp tvitovao da se u Moskvi smeju Americi zbog ovakvih navoda, protivnici su mu uzvratili da on nije pravi predsednik jer je predsednička reakcija na napad drugačija: „Zamislite da je Ruzvelt posle Perl Harbura izjavio da nam se smeju u Tokiju.”
.” Trampov tvit je bio značajniji nego što mu oponenti priznaju jer tvrditi da je Rusija sposobna da ugrozi američki suverenitet stvarno jeste smešno. Takve priče nemaju veze s Malerovom optužnicom niti s onim što zasad znamo da se dogodilo na izborima. Ne treba preuveličavati stvari niti Putinu pridavati značaj koji nema. Rusija je sposobna da okupira Ameriku jedino u američkim unutrašnjepolitičkim obračunima.
LOŠ ENGLESKI KAO GARANCIJA USPEHA: Maler je jasno stavio do znanja da rusko mešanje nije uticalo na rezultate izbora – Hilari Klinton bi svakako izgubila – i da (zasad) nema dokaza da je Trampov štab radio u dosluhu s Moskvom. Optužnica tvrdi da su ruski botovi otvarali lažne profile izdajući se za Amerikance i širili neistine po društvenim mrežama. Uglavnom su objavljivali izmišljotine o bivšoj prvoj dami, ali se nisu libili ni da organizuju proteste protiv njujorškog milijardera. Blatili su oba glavna pretendenta na Belu kuću, hrabreći građane, posebno manjine, da ne izlaze na izbore ili da glasaju za nekog manje poznatog kandidata. Zbog toga ih je Maler optužio da su širili jaz između simpatizera republikanaca i demokrata i podrivali poverenje Amerikanaca u sistem, institucije, regularnost izbora i dve glavne stranke. Mnogi iz ovog iščitavaju da je Kremlj kriv za oštru podelu američkog društva na dva suprotstavljena tabora, ali Kremlj nije uzrok tih problema, već samo neko ko je probao da ih eksploatiše. Hilari Klinton je toliko toga ružnog rekla o Donaldu Trampu i obratno da Amerikancima uopšte nije trebala Rusija da bi postali polarizovana zemlja. Kandidati su sami radikalizovali biračko telo tvrdeći da bi pobeda ovog drugog bila katastrofa. Zato ne treba da čudi ako je poneki simpatizer republikanaca bacio pogled na senzacionalne ruske tvitove iako su oni bili napisani na lošem engleskom i iako su iznosili nesuvisle lažne vesti o nekadašnjoj državnoj sekretarki.
KO JE PRAVA META: To ne znači da su Rusi ubedili birače da glasaju za Trampa, već da su pojedini Amerikanci bili toliko ostrašćeni da su kliktali na očigledne gluposti kao što je ona da je Hilari Klinton umešena u trgovinu ljudima. Koliko je politička podela duboka vidi se i po tome što će demokrate sada radije prihvatiti da je kontrolu preuzela strana sila nego da priznaju da je Tramp legitimno došao na vlast. I zato, ako je Rusiji cilj da destabilizuju SAD, onda u tome ima pomoć američkog establišmenta koji tvrdi da je Tramp nelegitimni predsednik. Antiruska histerija je u mnogo čemu histerija protiv Trampa i zato ruska afera ponajmanje ima veze s Rusima. Malerovu istragu će svako gledati da iskoristi kako mu već treba. U njoj se optužuje i „Putinov kuvar”, čovek koji dostavlja hranu ruskoj vojsci i školama i koji je navodno sponzor isto tako optužene „fabrike botova” iz Sankt Peterburga. Mnogo se piše o tome da je ta fabrika trošila više od milion dolara mesečno za svoje propagandne aktivnosti u SAD, ali se značaj tih miliona možda najbolje može sagledati ako se uporedi s količinom novca koju su Amerikanci potrošili na pomenutim izborima – 2,4 milijarde dolara.
NEMOGUĆA MISIJA: Kada je podignuta optužnica, Trampovi kritičari su zatražili od vlade da Moskvi vrati sve milo za drago. To je nemoguće i to ne samo zbog toga što je na čelu Amerike čovek nevoljan da se zamera s Putinom. Ako se Rusija u Americi umešala u izbore na strani jednog, manje favorizovanog kandidata, za Ameriku će biti nedostižno da u Rusiji uradi to isto. Putin je mogao da interveniše u Americi zato što se tamo stvarno odlučivalo između dva jaka kandidata i još nekoliko marginalnih. U Rusiji postoji samo jedan pravi predsednički kandidat – Putin. Svi ostali su dekor, simulacija demokratskih alternativa. Jedinom iole ozbiljnijem opozicionaru i pretendentu na mesto predsednika, Alekseju Navaljnom, zabranjeno je da se kandiduje. Putin će se sredinom marta takmičiti sam sa sobom. Ne postoji kandidat za koga bi mogla da agituje Amerika čak i da je na njenom čelu bivša prva dama. Problem za one koji žele da osvete poraz Hilari Klinton nije u tome što je na čelu SAD Tramp, već što američka vlada, sve i da hoće, ne može da se umeša u nešto što ne postoji.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


