Luka Debarg, netipičan i svoj
Zbog neobjašnjivog i čudesnog dara da u interpretaciju utka delić svoje duše, francuskom pijanisti Luki Debargu je Asocijacija muzičkih kritičara Moskve 2015. godine, na takmičenju „Čajkovski”, dodelila i specijalnu nagradu, pored četvrtog mesta koje je već osvojio u žestokoj konkurenciji. Priznanje mu je pripalo kao muzičaru „čiji su nastupi pokazali jedinstveni talenat, stvaralačku slobodu i lepotu interpretacije i tako ostavili nezaboravan utisak na publiku i kritiku”, kako je Asocijacija citirala. Umetnik je tada doživeo ovacije i pažnju, koja je obično namenjena pobedniku iako to realno nije bio, i uprkos tome što su se lomila koplja oko ocena njegove tehnike za koju su znalci tvrdili da ipak nije besprekorna.
Ruska publika u kojoj je tada bilo mnogo stručnjaka, ali i menadžera, treperila je uz uzdahe i navijala za njega, dok je Debarg između ostalog svirao i „Sentimentalni valcer” Čajkovskog, lako i lepršavo, ali je mogao da slomi i krila da je samo jedna nota otišla u nepovrat. Kako je moguće da Francuz tako dobro i osećajno svira delo ruskog kompozitora, pitali su se prisutni u sali. A o Debargu se u svetu pričalo isto toliko koliko o pobedniku takmičenja Dmitriju Masljejevu.
Od tada se život ovog francuskog pijaniste promenio, nizali su se pozivi da nastupa sa dirigentom Valerijem Gergijevim i mnogim drugim velikim umetnicima i orkestrima. Za Soni klasikal je snimio dva albuma, a dobitnik je i nagrade Eho za 2017. godinu za snimke Šuberta i Šimanovskog. Takav, netipičan i svoj, Luka Debarg stiže u Beograd gde će svirati večeras od 20 časova u Velikoj sali Kolarčeve zadužbine u okviru prve „Stenvej i sinovi” koncertne sezone.
– Za vašu publiku izvešću dela Šopena, Baha i Betovena koja su mi draga i važna, sviram ih uvek iznova, jer sa svakom novom interpretacijom ih bolje razumem i otkrivam. Zato i ne menjam često repertoar. Kompozicije biram intuitivno, na osnovu osećanja prema toj muzici. Kada je reč o koncipiranju programa resitala, trudim se da različita dela uklopim na što bolji način kako bi zajedno na koncertu činila jedinstvenu celinu – kaže Luka Debarg najavljujući svoj prvi dolazak u Srbiju.
Francuski muzičar je počeo da svira klavir kao jedanaestogodišnjak, potom je napravio pauzu i izvesno vreme je studirao književnost. Klaviru se vraća tek u svojoj dvadesetoj kada nastavlja školovanje na Visokoj školi za muziku „Alfred Korto” u Parizu. Posle pet godina usledio je već pomenuti bum na takmičenju „Čajkovski”.
– Od 2010. godine ponovo sam počeo da pohađam časove klavira a ključan momenat bio je kada sam upoznao profesorku Renu Šereševskaju. Zahvaljujući njoj sam za svega nekoliko meseci upisao nacionalnu akademiju i odmah smo počeli ozbiljno da se pripremamo za pijanistička takmičenja. U stvari, ja sam oduvek bio u muzici, ali nisam joj do tog trenutka bio potpuno posvećen. Lako se snalazim u svetu nota, a teže u svakodnevnom životu, zato bi se moglo reći da sam pre svega učenik života – objašnjava Debarg.
Možda je baš ta pauza u muzičkom školovanju bila tako iritantna za stručnu javnost na takmičenju „Čajkovski”, a metod rada sa Renom Šereševskajom, koja mu je bila vodič i inspiracija u savladavanju muzike, francuski pijanista opisuje ovako:
– Kada sam počeo da vežbam sa Renom koja je ozbiljan pedagog i profesionalac, moja shvatanja su se potpuno promenila. Spoznao sam da moram mnogo da se potrudim da bih stekao zadovoljavajući nivo. Do tada sam bio samouveren i siguran da je to što radim odlično. Ali učitelj je tu da vam otvori oči. Rena mi je pokazala da ona može da učini sa muzikom ono što ja nisam mogao, to se odnosilo na artikulaciju, na dinamiku i to je uticalo na interpretaciju dela. Tada sam priznao sebi da je određenim metodom moguće postići mnogo više i da moram da se potrudim da bih dostigao taj nivo koji podrazumeva da mogu da radim fantastične stvari sa notama, muzikom, uz mnogo posvećenosti i vežbe.
Stenvej predstavlja vrhunske pijaniste
„Stenvej i sinovi” koncertna sezona na jedinstven način ove godine predstavlja, domaćoj publici u Beogradu, pijaniste koji širom sveta nastupaju na stenvej klavirima. Pored Luke Debarga, koji otvara ciklus, u narednom periodu će nastupiti Arkadi Volodos, Jevgenoj Sudbin i Elizabeta Leonskaja u Kolarčevoj zadužbini, na stenvej klaviru koji je prošle godine lično izabrao za ovu dvoranu Ivo Pogorelić. Među mnogim umetnicima koji su obeležili istoriju projekta „Stenvej artists” nalaze se Sergej Rahmanjinov, Artur Rubinštajn, Vladimir Horovic, Klaudio Arau. Danas je na listi Stenveja više od 600 pijanista među kojima su Marta Argerič, Lang Lang, Dajana Kral, Danil Trifonov, Bili Džoel.
Подели ову вест


Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.