Ponedeljak, 29.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Obeležje graditeljima Novog Beograda

Obeležje graditeljima Novog Beograda
(Фото А. Васиљевић)

U sredu 12. decembra na Beogradskoj hronici „Politike” objavljen je članak „Akvarijum, točak, jarbol i vidikovac u Parku prijateljstva”. Reč je o prostoru budućeg parka na ušću, na površini od devedesetak hektara. Park će, po svemu sudeći, biti nezaobilazna destinacija za sve strane turiste.

Kao stanovnik Novog Beograda, zamenik komandanta ORA „Novi Beograda 1968”, potpredsednik SO Novi Beograd 1982–1986, predsednik Skupštine Udruženja učesnika ORA i volontera Srbije 2012–2017, mišljenja sam da grad ne bi smeo da propusti priliku da na tom prostoru ne postavi obeležje koje bi ukazivalo na istorijat nastajanja naselja na mestu susretanja dve reke. Kada je već za projektanta unapred izabrana strana firma – biro „Gel arhitekt”, odgovornost je investitora da mu kroz projektni zadatak uslovi sadržaje koji će oplemeniti prostor i udahnuti mu duh istorije

Uveren sam da će „Politika”, objavljivanjem različitih mišljenja građana, umnogome doprineti da park odiše našim sadržajima i porukama. Strani turisti će to naše, lakše prihvatiti, od vernih kopija – parkova kakvi se nalaze u raznim svetskim metropolama.

Stevan Stojanović, Novi Beograd

Komentari6
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

milan
Zaboravili ste da spomenete ZASTAVU. Ona ce biti visoka 120 metara. Bilo bi dobro da strani turisti mogu da iznajme helikopter pa da je razgledaju sa visine. Sa njom ce Srbija biti prva na svetu. Najveca,najvisa,najhlepsa ,itd . Dolazice stranci i domaci turisti iz unutrasnjosti a moglo bi se simbolicno naplacivati gledanje zastave i od tog novca napraviti jos lepsa,veca,itd
Decak
U Narodnom muzeju na drugom spratu izlozena je jedna velika slika koja prikazuje desetak omladinaca na pocetnim radovima na temeljima Novog Beograda. Kad bi se u "parku prijateljstva" postavila njena kopija u mozaiku, ta slika bi verno ilustrovala duh i polet mladih na radnim akcijama.
Sreten Bozic -Wongar
Posleratni rast Beograda je tragicniji sa Srbiju nego oba Svetska rata. Srbija je nekada bila 75% poljuprivredna. Vecina seoski domacinstva su imala pusnicu za susenje voca, votnjake , stado stoke, kace za smestaj voca. Pintorski zana je bio najpozeljeniji kod seljaka. Danas su votnjaci i vinogradi retkost ako ih uopste i imza.Plodna sela su obrasla u korov. Narod sa sela je vecinom otisao u diasporu . Ta diaspora salje natrag preko 2 milijarde dolara bez cega bi Beograd pao pod stecaj. Srbija je izgubila nekoliko generacija naroda sa sela cime je osakacena osnovna privreda zemlje. Ko ce ubudice hraniti Beograd i narod ako ga bude ? Od turizma se ne zivi.
Иван Грозни
Од пољопривреде данас живе само најсиромашније афричке земље. Та прича о некаквом повратку на село је заблуда. У најразвијенијим европским земљама пољопривредом се бави мали број становништва. Наш проблем није што смо отишли са села у град, већ сулуда политика деведесетих. Наше фабрике нису пропале због приватизације, већ због ратова, санкција и распада тржишта.
Борис
Чик наговори некога да ради бадава. Можда, децу из обданишта... Основци би се насмејали.
Дечак
Поздрав аутору ове идеје ! Омладинске радне акције су биле школе за стотине хиљада младића и девојака који су се, уз користан рад, учили да деле и живе са другима, забављали, уздизали културно, физички и социјално. Биле би и данас врло корисне.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.