Počeci srpske štampe
Prve srpske knjige štampane su sredinom 18. veka u Rusiji, zatim u Mlecima, a od 1770. u Beču. Grk iz Janjine, Dimitrije Teodosije, dobio je 1755. godine od mletačkih vlasti dozvolu da osnuje štampariju u kojoj će štampati i knjige za pravoslavne Srbe. Teodosije je u Mlecima štampao više srpskih knjiga, a pored njih i prvi srpski časopis (1768. godine) pod nazivom „Slaveno-serbski magazin”. Pokretač i urednik časopisa bio je jedan od najaktivnijih srpskih pisaca i prosvetitelj 18. veka – Zaharije Stefanović Orfelin. Nažalost, izdao je samo jedan broj.
Pojava prvih srpskih novina vezana je takođe za Grke. Braća Markides Puljo su u svojoj štampariji u Beču 1790. godine izdavali grčke novine, a uz pomoć srpskih trgovaca odobreno im je i izdavanje novina na srpskom jeziku. Prve novine pod nazivom „Serbskija novini” izlazile su u Beču od marta 1791. do kraja 1792. godine. Nakon toga, u Beču je počeo da izlazi jedan drugi srpski list – „Slaveno-serbskija vjedomosti”, koji je izdavao Stefan Novaković, a izlazio je od avgusta 1792. do decembra 1794. godine. Posle gašenja ovih novina, Srbi nisu imali svoju štampariju i novine skoro dvadeset godina.
Novi list na srpskom jeziku pojavio se u Beču 1. avgusta 1813. godine pod nazivom „Novine serbske”. Tri godine su novine izlazile svaki dan, osim nedelje i praznika. Do maja 1816. godine list su uređivali Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić, studenti medicine. Posle diplomiranja na fakultetu i odlaska Frušića iz redakcije, Davidović se borio da sačuva list, jer je tiraž i broj pretplatnika opadao. Polovinom 1821. Davidović je napustio Beč i prešao u Srbiju, a „Novine” je ostavio svom saradniku, studentu prava Petru Matiću.
Prve novine u Kneževini Srbiji – „Novine serbske” pojavile su se 1834. godine u Kragujevcu, a kasnije nastavile da izlaze u Beogradu. Novine su pokrenute s ciljem da šire prosvetu i kulturu, ali su po svom sadržaju bile, pre svega, politički list. Po načinu uređivanja i tehničkom izgledu nisu zaostajale za najboljim stranim listovima tog doba. Inače, novine su štampane u državnoj štampariji. Kao urednik, Davidović nije zamišljao svoje novine samo kao sredstvo obaveštavanja, već i kao sredstvo iznošenja sopstvenih mišljenja i stavova. Zbog toga je došao u sukob s knezom Milošem, koji je naredio da se nad „Novinama serbskim” ustanovi cenzura. Knez je Davidoviću stavio do znanja da se novinar u Srbiji ne sme baviti politikom. Zbog nepoštovanja kneževih zapovesti, Dimitrije Davidović je udaljen iz novinarstva.
Jovan Popović
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


