Četvrtak, 25.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Bugarski klub – trn u oku svakog Makedonca

Ovaj klub će negovati lik i delo cara Borisa III, jednog od glavnih pragmatičara fašističke ideologije. – Bugarskoj smeta što se gimnazija u Makedoniji zove po Josipu Brozu Titu
Bugarski klub – trn u oku svakog Makedonca
Протест у петак против клуба „Борис трећи”: Охрид (Фото EPA-EFE/Georgi Licovski)

Specijalno za „Politiku”

Balkanski biser. Ohrid. Po rečima vladike Nikolaja Velimirovića, centar hrišćanstva na Balkanu. Ova turistička ruža dobila je svoj trn, namenjen oku svakog ponosnog Makedonca – bugarski klub koji će negovati lik i delo cara Borisa III, jednog od glavnih pragmatičara fašističke ideologije.

Ko je bio car Boris III? Jedan od najbližih saradnika Hitlera koji je uveo Bugarsku u Trojni pakt i čija je armija vodila zločinačku politiku na području bivše Jugoslavije, na današnjim teritorijama RSM i Srbije. Bugarski parlament je 1941. doneo zakon „Čiste nacije”, čiji je ukaz 21. januara 1941. potpisao upravo ovaj monarh, tri meseca pre nego što je Bugarska stupila u hitlerovski pakt, podsetila je gledaoce TV Sitela Rasela Mizrahi, poslanica u parlamentu RSM.

Njene reči podsetile su me na intervju sa Simonom Vizentalom, lovcem na ratne zločince, koji mi je 1988. godine u Beču rekao sledeće o delovanju Hitlera i potpisnika njegovog pakta: „Zakonom o ’superiornoj rasi’ postojale su grupe ’podljudi’. Na prvom mestu su bili Jevreji, na drugom Romi (Cigani) i trećem Sloveni (Srbi). Program za sortiranje je bio isti za Jevreje i Rome, a Slovenima je dozvoljeno da budu robovi. Ako čitamo šta je Hitler naredio odmah nakon izbijanja rata, mi vidimo da je Poljak samo trebalo da bude u stanju da broji do deset i da se potpiše, i ništa više od toga. Međutim, od Jevreja i Roma ništa nije trebalo da ostane. Ni kultura, ni ljudi – ništa.”

Toma Blaževski, predsednik bugarskog kluba „Car Boris III”, istakao je da ne postoji nikakvo fašističko delovanje, te da će klub promovisati kulturu bugarskog naroda i lik i delo bugarskog cara. Nasuprot njemu, makedonski premijer Kovačevski osudio je registraciju kluba pod ovim imenom smatrajući ovaj bugarski potez čistom provokacijom.

Podsetimo da je nedavno u Bitolju otvoren prvi bugarski klub „Vančo Mihajlov”, koji, takođe, oživljava fašističku ideologiju, a čijem su otvaranju prisustvovali bugarski premijer i ministarka spoljnih poslova, te zamenica predsednika Bugarske. Ovog puta vrhovna državna delegacija nije bila prisutna, već samo bugarski ambasador, te nekolicina bugarskih privrednika.

Nikolaj Milkov, ministar spoljnih poslova Bugarske u tehničkom mandatu naglasilo je da Bugarskoj ništa ne smeta što se klub zove po caru Borisu III, već da im smeta što se gimnazija u Makedoniji zove po Josipu Brozu Titu, te da bi trebalo da se RSM odrekne tog imena. Podsetimo da je Tito bio vođa narodnooslobodilačke vojske, koja se borila protiv fašističkog okupatora i hitlerovskih zlodela. Jugoslavija je sa Titom na čelu bila na pobedničkoj strani nakon završetka Drugog svetskog rata. Upravo pod ovom komandom bili su i makedonski partizani, koji su na ASNOM-u doneli odluku da postanu sastavni deo FNRJ. Ukoliko bi se toga odrekli, doveli bi u pitanje svoje postojanje i državnost.

Na demonstracijama u Ohridu u organizaciji parlamentarne partije „Levice”, podržane od najveće parlamentarne makedonske partije VMRO-DPMNE, građani noseći makedonske i jugoslovenske zastave, pokušali su da probiju policijski kordon i približe se klubu. Tenzija već izmučenog naroda beskonačnim zahtevima i postupcima EU i Bugarske bila je na vrhuncu. Svojim protestima ukazali su na svežinu sećanja na zlodela koja su počinjena Hitlerovim fašizmom. Fašizam i nacizam su naneli isuviše zla čovečanstvu da bi lako i brzo mogli biti zaboravljeni, poručili su Makedonci sa protesta. Bugarski postupci su potpuna suprotnost nasušnoj potrebi čovečanstva i savremene politike za potpuno iskorenjivanje starog i svakog novog fašizma i nacizma kao zajedničkog neprijatelja.

Nakon svih udaraca svog suseda, Severna Makedonija mora odlučiti kako će da postupi sa novim predlogom EU za prevazilaženje bugarske blokade na svom putu evrointegracija. Ukoliko se bugarski narod unese u Ustav RSM kao konstitutivni element, postavlja se pitanje da li će se tražiti i odricanje od istorije koja je upisana na ASNOM-u, što bi praktično značilo odricanje od državnosti i identiteta i države i njenog naroda.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.