Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Pesnikinji Zlati Kocić Dučićeva nagrada

Na „Dučićevim večerima poezije” održana je i tribina o ćirilici na kojoj je konstatovana ugroženost nacionalnog pisma, ne samo na rubnim krajevima našeg jezika
Pesnikinji Zlati Kocić Dučićeva nagrada
Злата Коцић у Требињу (Фото: Ж. Р.)

Prošle nedelje je u Trebinju završena književna manifestacija „Dučićeve večeri poezije”, na kojoj je Nagrada „Jovan Dučić” pripala pesnikinji iz Beograda. Na svečanoj akademiji posvećenoj Dučiću i nagrađenoj pesnikinji Kocić nagradu je uručio gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić. Ćurić je istakao da se „Zlata Kocić ovom nagradom uvrstila u red najuglednijih imena naše književnosti”.

– Pesnik oseća potrebu da razbijeni svet ponovo ucelovi i potreba za dužim žanrovskim oblikom diktirana je iznutra, veli Zlata Kocić. Neprirodno je pristati na razoreni i raspadnuti svet, već nas čeka „posao zaceljivanja, reanimacije, zaokreta”, a mi to zovemo ponovnim ucelovljenjem sveta – rekao je u obrazloženju nagrade akademik Jovan Delić. – Preokupacije ove pesnikinje su kružni princip, princip raspetosti, sferičnost, višedimenzionalnost, rast zapremine. Svet je višedimenzionalan i poezija je takva.

Akademik Delić zaključuju da pesnikinja „iz vremena sadašnjeg jednom rukom zahvata iz prošlosti, a drugom svoju zlatnu mrežu zabacuje prema budućnosti. A u toj mreži je glas kojim se obznanjuje slovo, slovo ljubavi i slovo o ljubavi – Slovoljubve”.

– Da li je Zlata Kocić mogla dati veći omaž Jovanu Dučiću od imenovanja Meloda? To ime je višeznačno i obuhvata hrišćanske i pravoslavne figure.

Nagrađena pesnikinja Zlata Kocić se u prepunoj sali Doma kulture u Trebinju obratila prisutnima besedom o Dučiću, u kojoj je zaključila da je „lirika Dučićeva plod visoke osetljivosti; čula duboke, vazda bude misli; zaletne, razmahnute imaginacije”. Njen Dučić je, kaže u besedi, „kristalno čist kad se obraća Bogu. Aktiviran do poslednjeg svog atoma kad se okrene moru, vodi, nebu. Pa makar i da je nebo prazno, a more pusto, on će ugledati dve osamljenosti dušu i beskonačnost.

Dučićevi susreti započeli su u trebinjskim osnovnim školama u kojima su govorili pesnici Mirjana Bulatović i Dejan Aleksić, dok su u Gimnaziji „Jovan Dučić” nastupali Radomir Andrić, Selimir Radulović, Mato Uljarević i Miroslav Aleksić.

Posle polaganja cveća na spomenicima Dučiću i Njegošu u Narodnoj biblioteci Trebinje održana je tribina „Još dvije-tri reči o ćirilici, rode”. Na njoj je zaključeno da je neophodno više brige o zaštiti nacionalnog pisma i konstatovana i njegova ugroženost ne samo na rubnim krajevima našeg jezika. Pomoćnik ministra prosvete i kulture Republike Srpske Tanja Đaković otvorila je skup i podsetila na Zakon o upotrebi jezika i ćirilice.

Dučićevim svečanostima pridružio se i Muzej Hercegovine, gde je otvorena izložba „Srbija zemlja fresaka” iz fundusa Narodnog muzeja iz Beograda. Na izložbi su govorili autor izložbe dr Bojan Popović, načelnica Odeljenja za zaštitu kulturno-istorijskog nasleđa Milica Kotur i direktor muzeja Ivana Grujić. Na završnom programu manifestacije svoje stihove govorili su i Zoran Kostić, Dragan Hamović, Đorđe Nešić, Vera Basor i Zdravka Babić.

Celu manifestaciju pratio je Hor „Braća Baruh” iz Beograda, glumci Narodnog pozorišta Biljana Đurović i Siniša Ubović, prvak opere iz Novog Sada Vasa Stajkić, solista Vuk Zekić, pijanista Borko Milojković i kantautor iz Novog Sada Miloš Zubac.

U ime Kulturnog centra, koji je organizator, direktor Đoko Vučinić je istakao da je posle godina pandemije „održana manifestacija koja nas vraća u srce kulturnog života i daje novo lice Trebinju”. Pokrovitelj manifestacije je grad Trebinje.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.