Petak, 24.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
ZANIMLjIVO

Godine koje su se završavale sa – 23

Godine koje su se završavale sa – 23
Калемегдан (Фото Д. Јевремовић)

Beogradska tvrđava je verovatno jedan od najboljih nemih svedoka burne istorije naše prestonice. Kao i grad i tvrđava se menjala kroz vekove, a jedna od tih njenih mena, kako je ostalo zabeleženo, započeta je 1723. godine. Tada je krenulo njeno uređenje po planovima pukovnika Nikole Doksata de Moreza.

Po njemu decenijama ime nosi jedna od najpoznatijih ulica glavnog grada, čuvena pešačka štrafta. Nedaleko odatle, kod spomenika posvećenog njemu Beograđani i njihovi gosti redovno se sastaju i odatle kreću u svoje beogradske šetnje. Knez Mihailo, koji u glavnom gradu ima i ulicu i spomenik, rođen je 1823. godine, a Srbiju je vodio u dva navrata, početkom četrdesetih 19. veka i od 1860. do 1868. kada je ubijen u Košutnjaku. Godinu dana pre ubistva simboličnom predajom ključeva Knezu Mihailu Beograd je ponovo postao srpski grad, odnosno grad oslobođen od turske vlasti.

Knez Mihailova ulica (Foto N. Marjanović)

Kraljevinom Jugoslavijom, čija je prestonica takođe bio Beograd, vladala je do kraja njenog postojanja dinastija Karađorđević, a poslednji kralj bio je Petar Drugi rođen 1923. godine. Sin kralja Aleksandra i kraljice Marije bio je maloletan kada je njegov otac ubijen, pa je vlast preneta na namesništvo. Zvanično je sa vlasti zbačen 1945. odlukom komunista. Po kralju Petru Drugom svojevremeno se zvao prvi dunavski most u Beogradu.

Novi železnički most jedan je od najvažnijih objekata za odvijanje saobraćaja u okviru savremenog Beogradskog železničkog čvora. Most sa kosim zategama, koji u nabrajanju gradskih ćuprija Beograđani najčešće zaboravljaju, projektovao je čuveni inženjer i akademik Nikola Hajdin, rođen 1923. godine. Hajdin ima veze i sa najmlađom beogradskom saobraćajnicom nad Savom, Mostom na Adi, jer je on bio na čelu žirija koji je odlučio da baš takva konstrukcija treba da se uzdigne između Čukarice i Novog Beograda.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.