Subota, 04.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Izgradnja hidroelektrane pred tužilaštvom BiH

Ovaj i drugi projekti su svojevrsni ispiti za sadašnju političku strukturu iz Federacije BiH koja participira u vlasti na zajedničkom nivou
Izgradnja hidroelektrane pred tužilaštvom BiH
Хидропoтенцијал од значаја за Србију и БиХ: Дрина (Фото: А. Васиљевић)

Sarajevo – „Od ključnog je značaja da među prvim odlukama novog saziva Saveta ministara BiH bude odobravanje strateških projekata za Republiku Srpsku. Prvenstveno mislim na  izgradnju istočne  gasne  interkonekcije, hidroelektrane ’Buk Bijela’ na reci Drini i aerodroma u Trebinju”, izjavio je za „Politiku” Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savetu ministara.

Podrška tim projektima, kaže on, „biće ispit za sadašnju političku strukturu iz Federacije BiH koja participira u vlasti na zajedničkom nivou”. Ako se prekine blokiranje, koje prati, na primer, izgradnju HE „Buk Bijela” još od maja 2021. godine kada su kamen temeljac položili premijeri Srbije i Srpske, Republika Srpska i njene institucije, naglašava Košarac, „imaće fer i korektan odnos prema investicijama u Federaciji BiH”.

I predsednik Srpske Milorad Dodik  više je puta upozorio da Srpska neće podržati projekte u FBiH sve dotle dok ne budu odblokirani projekti Republike Srpske koji su, napomenuo je on, zaustavljeni bez ikakvog zakonskog i ustavnog osnova.
„Republika Srpska nije do sada blokirala nijedan projekat u FBiH,  a što se uporno činilo njoj sa nivoa BiH. Takva praksa se više neće tolerisati zbog činjenice da se godinama blokiraju važni projekti u Srpskoj”, poručio je Dodik.

Još aktuelna priča o osporavanju prava Republici Srpskoj da, zajedno sa Srbijom, na svojoj teritoriji gradi HE „Buk Bijela”, a koja nije zaustavila započetu izgradnju jer radovi teku prema planu, krenula je iz bošnjačkih političkih krugova u Sarajevu. Nedugo nakon polaganja kamena temeljca 24 bošnjačka parlamentarca uputila su zahtev Ustavnom sudu BiH da „spreči započete radove”. Oni su tada problematizovali pitanje dodele koncesije, jer po njihovom ubeđenju odluku o izgradnji hidroenergetskih potencijala na Drini „mogu donositi samo institucije BiH, a ne entitetske”.

Ustavni sud odgovorio je bošnjačkim parlamentarcima tako što je na zasedanju u julu 2021. godine zadužio Komisiju za koncesije BiH, koja od početka svog delovanja nije dodelila nijednu koncesiju, da „u roku od 90 dana reši sporna pitanja između BiH i Srpske u vezi sa dodelom koncesije”. Zbog problema s kvorumom, čemu je takođe kumovala bošnjačka strana, komisija nije uspela blagovremeno da odgovori na zahtev Ustavnog suda. To joj se ponovilo i u dodatnom roku koji je dobila i to opet iz istog razloga. Naime, u oba slučaja jedan član komisije iz reda Bošnjaka (ne)namerno je ignorisao sednice i na taj način je sprečena mogućnost odlučivanja, jer se, po pravilu, odluke mogu donositi samo u slučaju ako prisustvuju svi članovi.

Tako je „problem” izgradnje „Buk Bijela” ponovo vraćen u Ustavni sud BiH koji je nedavno, uz konstataciju da Zajednička komisija za koncesije nije izvršila njegov zadatak, odlučio da svoje rešenje s tim u vezi dostavi Tužilaštvu BiH.

Komentarišući namerne pokušaje opstrukcije i sprečavanja izgradnje HE „Buk Bijela”, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa kaže da je evidentno da određeni predstavnici međunarodne zajedice i političke strukture iz Stranke demokratske akcije (SDA) koriste Ustavni BiH za ostvarivanje svojih političkih ciljeva.

„Ustavni Sud BiH je produžena ruka i politički instrument funkcionera SDA i dela međunarodne zajednice. Takvo sinergijsko delovanje po pravilu je usmereno protiv Republike Srpske i njenog ustavnog kapaciteta, što je nedopustiva praksa”, kaže Košarac, naglašavajući da je „izgradnja HE ’Buk Bijela’ isključivo u nadležnosti institucija Srpske, jer se predmetno koncesiono dobro u potpunosti nalazi na njenoj teritoriji, tako da BiH nema nadležnosti u ovom slučaju”.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.