Ponedeljak, 20.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
NAKON RASPISIVANjA PETIH VANREDNIH IZBORA U BUGARSKOJ ZA DVE GODINE

Hoće li biti dovoljno papira za izborne listiće

Organizacija glasanja koštaće nas 12 miliona leva, neće više biti ponoćnog brojanja glasova, kaže za „Politiku” Rosica Mateva, portparol i zamenica predsednika Centralne izborne komisije
Hoće li biti dovoljno papira za izborne listiće
Нове машине за гласање уведене су од избора прошлог октобра (Фото: М.Рајков и ЦИК Бугарске)

Specijalno za „Politiku”

Sofija – Iako je vanredne izbore u Bugarskoj mogao da zakaže i za 26 mart, jer je to najraniji mogući datum, predsednik Rumen Radev je odlučio da se oni ipak održe 2. aprila. Razlog za takav potez je potreba da se proizvedu dovoljne količine papira s posebnom zaštitom za glasačke mašinske listiće uvedene poslednjom izmenom izbornog zakona. Naime, krajem prošle godine GERB-DPS-BSP (koju još zovu i hartija koalicija) odlučila je ne samo da vrati papirne listiće, već i da glasačke mašine (nešto nalik bankomatima koji će biti postavljeni na izbornim mestima i na kojima će takođe moći da se glasa, uz klasično glasanje na papirnim listama) pretvori u štampače za drugu vrstu papirnog listića. Nakon glasanja na ovakvim mašinama, biraču će izaći potvrda o tome da je ostvario svoje biračko pravo. U ovom trenutku, glavni problem s kojim se suočava organizacija izbora je obezbeđivanje obe vrste listića, koje štampa Bugarska narodna banka.

„Izbori će nas koštati 12 miliona leva, nema problema s organizacijom, neće više biti ponoćnog brojanja glasačkih listića, Bugarska narodna banka će isporučiti rolne za aparate kako je planirano”, kaže za „Politiku” Rosica Mateva, portparol i zamenica predsednika Centralne izborne komisije.

Ona podseća da su za dve godine ovo već peti izbori. Poslednji put Bugari su izašli na birališta u oktobru prošle godine.

„Postoje neki izazovi kao rezultat izmene Izbornog zakona – neke aktivnosti moraju biti drugačije organizovane, ali mi ćemo se snaći”, kategorična je Rosica Mateva.

Drugim svojim ukazom, Radev je faktički ponovo imenovao novu-staru vladu Galaba Doneva, koja i formalno funkcioniše od juče. Ovakva odluka usledila je zbog toga što tri najveće političke grupe u duboko podeljenoj Narodnoj skupštini nisu uspele da nađu zajednički jezik za održivu koalicionu vladu posle poslednjih vanrednih izbora, održanih u oktobru prošle godine. Sastav kabineta je isti, samo je ministra kulture Velislava Minekova zamenio dirigent Najden Todorov. Ovo je jedina promena u Savetu ministara, uprkos kritikama proteklih meseci na račun ostalih članova vlade.

„Očekivan je kraj ovog parlamenta”, rekao je šef 48. bugarske skupštine Veždi Rašidov. „U politici te dočekuju cvećem, a ispraćaju kamenjem. Znam da će svako od nas platiti ovu cenu, ali moramo da sačuvamo svoje snove, potisnemo strasti, zaboravimo na račune i razmislimo šta je ostalo iza nas”, rekao je on.

U svom poslednjem govoru sa skupštinske govornice, šefica grupe GERB-SDS Desislava Atanasova podsetila je na pokušaj formiranja redovne vlade na čelu s profesorom Nikolajem Gabrovskim. „Nedostajalo je političke hrabrosti da se preuzme odgovornost za vođenje zemlje”, poručila je Atanasova. Ona je naglasila da „bez GERB-a nema izlaza iz političke krize”.

„Ovaj parlament će ostati upamćen kao parlament na papiru. Promenama u Izbornom zakoniku su zakonom legitimisane zloupotrebe”, rekao je lider stranke Nastavi promenu Andrej Gjurov. „Moramo da postavimo ciljeve, da znamo kuda idemo i koji su koraci do njih”, dodao je on.

„Ne možemo da budemo ravnodušni prema još jednom neuspehu u rešavanju političke krize. Naša novija istorija ne pamti ovakvu krizu. Istovremeno, na nju možemo gledati i kao na priliku da izvučemo neke pouke i napravimo pravi izbor na tom putu”, rekao je Mustafa Karadaji, lider DPS-a, političke stranke koju podržavaju uglavnom etnički Turci i druge manjine u Bugarskoj.

Kostadin Kostadinov, lider Partije Vazraždane, definisao je predstojeće izbore kao novu šansu za Bugarsku. „Pozdravljamo mogućnost petog popravnog ispita. Ova Narodna skupština usvojila je dve značajne odluke – ponovno pregovaranje u sektoru energetike, kao i jasno stajanje iza nacionalne stvari i zaštite bugarskog naroda u Severnoj Makedoniji”, rekao je on.

Prema rečima lidera socijalista Kornelije Ninove, kriza u Ukrajini je jedan od razloga za izostanak dijaloga. „Drugi problem je podela između onih koji hoće promene i onih koji žele da zadrže status kvo. Neki nisu razumeli da ne možete da budete u dva parlamenta i da kažete da ste se promenili”, istakla je ona.

„Političke snage moraju da shvate da se zemlja nalazi u trenutku kad je parlamentarna republika suspendovana i ostavljena u ruševinama”, prokomentarisao je Hristo Ivanov iz stranke Demokratska Bugarska.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.