Utorak, 14.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
ENTONI BLINKEN U ATINI

Grčka kao američki partner od poverenja

SAD žele da se sačuvaju „mekši” tonovi u grčko- turskim odnosima, kao što su bili posle zemljotresa kada su Grci pritekli u pomoć
Grčka kao američki partner od poverenja
Блинкен у Атини (Фото EPA-EFE/YANNIS KOLESIDIS)

Od našeg dopisnika
Atina – Četvrta runda strateškog dijaloga Atine i Vašingtona, koja je i očigledna potvrda sve važnije uloge Grčke kao partnera od poverenja i faktora stabilnosti i bezbednosti u širem regionu, atmosfera je u kojoj se odvija dvodnevna poseta američkog državnog sekretara Entonija Blinkena grčkoj prestonici. Glavne teme razgovora s domaćinima, premijerom Kirijakosom Micotakisom i šefom diplomatije Nikosom Dendijasom su dalja realizacija sporazuma o jačanju odbrambene saradnje, potpisanog krajem 2019. godine, istočno Sredozemlje, zatim Turska kao posebna tema, kao i važna energetska pitanja zbog kojih SAD žele mir i red u regionu. I naravno – Ukrajina i NATO problematika, u svetlu odluke Švedske i Finske da uđu u alijansu.

Blinken je u Atinu došao posle posete Turskoj, gde je uz humanitarnu pomoć koja je dodeljena posle katastrofalnog zemljotresa tražio odgovore na suštinska pitanja – dalje ponašanje Ankare u vezi s pristupanjem novih članica, ali i dalje odnose s Atinom, koji kao da počinju da se „otapaju”. Naime, posle nesebične pomoći Grčke u prvim satima nakon zemljotresa i posete šefa diplomatije Dendijasa ugroženom području zajedno sa Mevlutom Čavušogluom, iz Ankare je stigla ponuda da se razgovara o uspostavljanju dijaloga i rešavanju višedecenijskih problema. Atina je odgovorila pozitivno, ali sa dozom opreza, ukazujući da je jedini put deeskalacija odnosa uz dijalog na osnovama međunarodnog prava. SAD žele da se sačuvaju ovi „mekši” tonovi u grčko-turskim odnosima i izbegne vraćanje na provokacije i pretnje, koje su karakterisale odnose Atine i Ankare i svaki dijalog činile nemogućim, iako je premijer Micotakis često govorio da „vrata za dijalog pod određenim uslovima ostaju otvorena”. Grčka i SAD žele zbližavanje Turske za Zapadom, ali ostaje otvoreno pitanje koliko su iskreni trenutni potezi Ankare prema Atini i poruka Čavušoglua „da ne treba čekati nove katastrofe da bi se odnosi normalizovali i rešavali konflikti i problemi”.

Atina i Vašington tesno sarađuju u vezi sa svim ovim pitanjima, svoje uzajamne odnose prožete poverenjem podigli su na vrlo visok nivo, baziraju ih na poštovanju zajedničkih vrednosti i zaštiti interesa mira, bezbednosti i stabilnosti u regionu gde Grčka ima posebno mesto i značaj. Ovo su ocene koje su se čule i tokom razgovora Blinkena s domaćinima. Tu su i ogromni ekonomski, pre svega energetski interesi, gde Grčka sve očiglednije preuzima ulogu važnog energetskog čvora, za šta je neophodno da se u istočnom Sredozemlju sačuvaju red i mir, isključe trvenja i neplanirani incidenti, pre svega sa Turskom.

U tom kontekstu Grčka je poslednjih godina bitno ojačala svoju vojnu moć i na putu je da se uvrsti u grupu malobrojnih zemalja koje će u svojoj ratnoj avijaciji imati najsavremenije višenamenske američke lovce bombardere F-35 pete generacije. Ukoliko sve bude teklo po planu u američkom Kongresu, do 2028. ovi avioni bi trebalo da budu u grčkoj vojnoj avijaciji, čime se bitno menja i ravnoteža snaga u Egeju. Obrazlažući odluku da Atini da „zeleno svetlo” za kupovinu F-35, predsednik senatskog komiteta Robert Mendez naglasio je da je neophodna jaka strategija za region i da je opravdano i neophodno podizanje odbrambene saradnje s Grčkom na još viši nivo.

Grčka je postala američko uporište u južnoj Evropi, posebno posle potpisivanja sporazuma o jačanju odbrambene saradnje i američkog ulaganja više od 20 miliona evra u četiri vojne baze koje će koristiti armije obe zemlje. Reč je o luci koju koristi Šesta flota, bazi „Suda bej” na Kritu, zatim dve baze za dronove, borbene helikoptere i avione do lučkog grada koji kontroliše ulaz u Bosfor. Značaj luke Aleksandrupolis je ogroman jer je blizu Crnog mora i kopnene veze s NATO saveznicima u Bugarskoj i Rumuniji, ali je i centar za distribuciju američkog tečnog gasa. Tu su i helikopterska baza „Stefanovokio”, vazduhoplovna baza „Larisa” i američka pomorska baza „Suda bej” na Kritu. Entoni Blinken danas će detalje dalje saradnje razmotriti sa šefom diplomatije Dendijasom, a planiran je i susret sa šefom opozicije Aleksisom Ciprasom.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Горки
То се код нас каже, вазал!

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.