Zašto Severna Makedonija treba da bude vaša sledeća destinacija?
Severna Makedonija je zemlja ukusa. Kada u S. Makedoniji sedneš da ručaš, još pri prvom zalogaju osetićeš veći apetit, a to je rezultat hrane koju su ti prineli. Kad popiješ samo gutljaj vina, više nikad nećeš moći ugasiti želju za još. Ovde ljudi znaju kako da uživaju u hrani, a jelo je svojevidni ritual.
Izobilje ukusa i mirisa makedonske kuhinje je posledica velikog broja sunčanih dana tokom godine. Na ovom tlu klima je pogodna za uzgoj voća, povrća, različitih biljaka i začina. Dolina ukusa gasi žeđ svakog turiste još pri prvom gutljaju najkvalitetnijeg makedonskog vina. Postoji legenda koja kaže da je nekada u najsušnijem regionu u S. Makedoniji, Tikveškom, bilo više vina nego vode. Makedonske vinarije široko otvaraju vrata svim posetiteljima koji hoće da nauče nešto više o istoriji vinskih regiona, o procesu proizvodnje vina, o spajanju prošlosti i budućnosti, o tradiciji starih majstora u skladu sa savremeni znanjem i tehnologijom koja nam omogućava da za tren osetimo besmrtnost koja je sakrivena u svakom gutljaju vina. Sa timom somelijera, na zabavan, neformalan i relaksirajući način možete da okušate različite vrste vina u kombinaciji sa različitim vrstama hrane.
Kada prođete auto-putem E75 kroz Skoplje, Veles, Štip, Kavadarce, Negotino, Demir Kapiju i Dojran, posetite neku od 79 vinarija i u mirisu vina koje zri načujte tajne neotkrivene S. Makedonije. Pozivamo vas na gurmansku turu kroz Makedoniju da biste osetili ukus uživanja i žudnju za životom!

Prava priča o kraljevskoj vinariji u Demir Kapiji
Jedan deo istorije, koji je na jednom mestu povezao vino i ljubav, nalazi se u vinariji pod nazivom „Vila Marija” u Demir Kapiji. Izgrađena je na području gde se mediteranska i umerena kontinentalna klima spajaju i gde ima čak 280 sunčanih dana godišnje. Njena priča je počela 1928. godine kada su supružnici, kralj i kraljica, Aleksandar i Marija Karađorđević, odlučili da kupe imovinu za vinski podrum od dobijenog miraza od Marijinog oca, rumunskog kralja Ferdinanda. U tri mesta u okolini su sahranjene jagnjeće glave kako bi se odredila prava lokacija i tačno tamo, gde je sada vinski podrum, jedna od njih posle tri godine stajanja u zemlji najmanje se raspala. Većina objekata koji su posle toga izgrađeni, danas su renovirani. Deo njih kao industrijsko nasleđe je stavljeno pod zaštitu države, a predivna „Vila Marija”, ispred koje stoje dve keramičke skulpture koje stanovnici nazivaju „Devojčica”, stavljen je pod zaštitu Uneska. Pre Drugog svetskog rata „Devojčice” su zakopane u vinogradima i tako su spasene od uništenja. Ove dve statue, karijatide, proizvedene su i sastavljene u Rumuniji iz pečene zemlje – terakote. One su bile simbol mladosti i lepote i u staroj Grčkoj su stavljane ispred hramova kao njihovi zaštitnici, čime je Aleksandar udovoljio želji svoje supruge, iako je on više želeo da pred ulaz stavi dva lava kao simbol moći.
Zabeleženo je da je kraljica došla u posetu čak dva puta, a kralj nijednom, iako je pio vino koje je napravljeno ovde u bačvama koje se još uvek koriste I danas. Kraljica Marija bila je ktitor Crkve Presvete Bogorodice u Demir Kapiji. „Kada je došla na osvećenje ove crkve, koja i danas može da se vidi sa imanja, na železničkoj stanici je bila dočekana sa crvenim tepihom i pajtonom.”
Kapacitet vinarije je bio 150.000 litara vina, za čiju proizvodnju su se koristila četiri staklena bazena, projektovana u Austriji, gde je grožđe fermentiralo, a direktno iz Srbije bile su donete drvene kace sa kapacitetom od 4.000 do 6.000 litara koje su lancima bile spuštene u podrum kroz otvor. Od tada do danas burad nisu premeštena.

Dojransko jezero i miris Mediterana
Pravo mesto na kojem možete osetiti klimatske uticaje sa Mediterana je okolina Dojranskog jezera koje se nalazi u jugoistočnom delu S. Makedonije. Otvorenost ka jugu i niska nadmorska visina (148 metara) uzrokuju da srednja godišnja temperatura vode bude između 15 i 18 stepeni, a u toku leta čak između 25 i 27 stepeni, tako da ćete pomisliti da se nalazite u vodi nekog tropskog jezera.
Bogato je fitoplanktonom (od kojeg su najzastupljenije plavo-zelene alge Cyanophycea) i zooplanktonom (od kojeg su zastupljene 23 vrste račića i veći broj školjki). Visoka produkcija planktona znači i bogatstvo ribom. U jezeru ima oko 15 vrsta ribe. Zbog bogatstva endemskih vrsta algi koje žive u jezeru moći ćete da se nadišete joda, i ne propuštajte mogućnost da na sebe nanesete malo lekovitog dojranskog blata. Ako tražite mesto za odmor i smirenost, u zagrljaju mediteranskog ambijenta, okruženi neverovatnom lepotom okoline, tada je Dojran pravo mesto za vas.
Naselje Dojran ima turističko-rekreativnu funkciju sa velikim brojem vikendica. Pored dojranske obale postoji 40 hotela i odmarališta, nekoliko modernih kazina i preko 600 vikendica. Pabovi, barovi i klubovi su deo tradicije i uvek nude prijatnu zabavu i pozitivnu atmosferu, ali i uzbudljive i nezaboravne noći.

„Grad svetlosti” poziva vas da osetite čaroliju bezvremenog
Ohrid je „Večiti grad” u jugozapadnom delu S. Makedonije koji svojim iskonskim pulsom povezuje stara i nova vremena zauvek.
Grad Ohrid je kulturna istorija S. Makedonije u malom, najbitniji obrazovni centar i izvor pismenosti slovenskih naroda. Grad je poznat kao balkanski i evropski Jerusalim sa 365 crkava i manastira. Crkva Svetog Jovana – Kaneo uz jezersku širinu i biserni odraz ostaće u trajnom sećanju svih onih zaljubljenika u duhovni mir i lepote netaknute prirode.
Ohrid pruža brojne mogućnosti za uživanje, čak i za najprefinjenije ukuse. Ogroman broj događaja u toku cele godine ne može ostati neprimećen. Tradicionalno Ohridsko leto je jedan od najposećenijih kulturnih događaja i na njemu nastupaju vrhunska svetski poznata imena.
Ohrid je pravo iznenađenje za posetioce koji očekuju tihi istorijski gradić. Pogledajte različita lica Ohrida u noći – od mističnog i mirnog do vibriranja i modernog. Pabovi, barovi i klubovi su deo tradicije i uvek nude prijatnu zabavu i pozitivnu atmosferu, ali i uzbudljive i nezaboravne noći.
https://www.macedonia-timeless.com/srb
Promotivni tekst


