Ponedeljak, 22.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Te­ško do za­šti­te za­šti­će­nih pod­ruč­ja

Ni tri go­di­ne ni­su bi­le do­volj­ne da se ostva­ri cilj od 12 pro­ce­na­ta dr­žav­ne te­ri­to­ri­je pod za­šti­tom, iako oko 50 pod­ruč­ja če­ka po­se­ban sta­tus
Te­ško do za­šti­te za­šti­će­nih pod­ruč­ja
(Фото/ Pixabay)

Vest da je, go­to­vo de­ce­ni­ju od pr­vih ini­ci­ja­ti­va, skup­šti­na op­šti­ne Ći­će­vac po­kre­nu­la pro­ce­du­ru za pro­gla­še­nje Sta­lać­ke kli­su­re i Moj­sinj­skih pla­ni­na za za­šti­će­no pod­ruč­je, od­jek­nu­la je me­đu eko­lo­zi­ma. Raz­log za to ot­kri­va­ju po­da­ci ko­ji ka­žu da ovaj sta­tus če­ka još oko pe­de­se­tak pod­ruč­ja u Sr­bi­ji, od ko­jih ne­ki i du­že od de­set go­di­na.

– Ovo je re­dak pri­mer da ne­ka op­šti­na upra­vlja pod­ruč­ji­ma ko­ji se pro­sti­ru na ve­ćoj po­vr­ši­ni. Naj­če­šće, ka­da je reč o gra­do­vi­ma i op­šti­na­ma, ra­di se o gru­pi sta­ba­la. Po­zdra­vlja­mo ovaj čin, ali i pod­se­ća­mo da ni­je do­volj­no da pod­ruč­ja bu­du za­šti­će­na na pa­pi­ru, već i u prak­si – ka­že De­jan Mak­si­mo­vić iz Eko­lo­škog cen­tra „Sta­ni­šte”, udru­že­nja ko­je je 2021. ura­di­lo de­talj­nu ana­li­zu o sta­nju za­šti­će­nih pod­ruč­ja u Sr­bi­ji.

A ono je po­ka­za­lo da, iako zva­nič­na eko­lo­ška po­li­ti­ka ide u sme­ru po­ve­ća­nja dr­žav­ne te­ri­to­ri­je pod za­šti­tom pri­ro­de, ova pod­ruč­ja či­ne is­pod osam od­sto ukup­ne po­vr­ši­ne. Tač­ni­je, pre dve go­di­ne u cen­tral­ni re­gi­star bi­lo je upi­sa­no 469 za­šti­će­nih pod­ruč­ja, od ko­jih je ka­te­go­ri­sa­no sa­mo 290, ko­ji su ovaj sta­tus ste­kli po­sle 1991. go­di­ne. Sud­bi­na onih ko­ji su ovu ti­tu­lu ra­ni­je do­bi­li ni­je po­zna­ta.

– Naj­vi­še hek­ta­ra je pod re­pu­blič­kom za­šti­tom – oko 655.000 hek­ta­ra od 678.000 hek­ta­ra ukup­no za­šti­će­ne po­vr­ši­ne. U pi­ta­nju su i naj­vred­ni­ja pod­ruč­ja, ta­ko da re­pu­blič­ke vla­sti ima­ju naj­ve­ću od­go­vor­nost za za­šti­tu pri­ro­de. Ali od 74 op­šti­ne i gra­do­va ko­ji su pro­gla­si­li ukup­no 200 za­šti­će­nih pod­ruč­ja, sa­mo njih 20 je u 2020. go­di­ni fi­nan­si­ra­lo za­šti­će­na pod­ruč­ja ko­ja su sa­mi iz­gla­sa­li. Ta­ko­đe, ka­da smo za­tra­ži­li iz­ve­šta­je is­po­sta­vi­lo se da ih sa­mo njih 16 ima za sva za­šti­će­na pod­ruč­ja, a 21 lo­kal­na sa­mo­u­pra­va od­go­vo­ri­la nam je da ne­ma ni­je­dan iz­ve­štaj ni za jed­no pod­ruč­je. Do­ga­đa­lo se i da nam iz op­šti­na i gra­do­va stig­ne od­go­vor ka­ko oni ne­ma­ju za­šti­će­na pod­ruč­ja iako re­gi­star po­ka­zu­je su­prot­no. To je bio slu­čaj u de­set lo­kal­nih sa­mo­u­pra­va. To zna­či da nad­le­žni uop­šte ne zna­ju da ima­ju pod­ruč­ja o ko­ji­ma tre­ba da bri­nu, iako u op­šti­na­ma i gra­do­vi­ma po­sto­je lju­di či­ji je po­sao da upra­vo to ra­de – ob­ja­šnja­va Mak­si­mo­vić.

Ka­kva je si­tu­a­ci­ja u ovoj obla­sti, do­da­je naš sa­go­vor­nik, naj­bo­lje ilu­stru­je po­da­tak sa sajta sa­ve­o­ne­nergy.com – na­ša ze­mlja na­la­zi se na 33. me­stu me­đu 35 evrop­skih dr­ža­va uzi­ma­ju­ći u ob­zir tre­nut­ni pro­ce­nat za­šti­te. Iza nas na­la­ze se sa­mo još Ru­mu­ni­ja i Bo­sna i Her­ce­go­vi­na.

– Bio je cilj da do 2020. go­di­ne 12 pro­ce­na­ta dr­žav­ne te­ri­to­ri­je bu­de pod za­šti­tom i u to­me ni­smo us­pe­li. Sve do 2017. pro­ce­nat za­šti­će­nih pod­ruč­ja bio je is­pod se­dam od­sto, a on­da je te go­di­ne po­ve­ćan sa 6,54 pro­ce­na­ta na 7,48. Iza ovog po­da­tka kri­je se či­nje­ni­ca da je te go­di­ne Park pri­ro­de Sta­ra pla­ni­na pro­gla­šen za­šti­će­nim pod­ruč­jem, ko­ji je ujed­no i naj­ve­će za­šti­će­no pod­ruč­je. Već na­red­ne go­di­ne ove broj­ke po­ra­sle su za sa­mo 0,08 pro­ce­na­ta – do­da­je naš sa­go­vor­nik.

Osim re­pu­bli­ke i lo­kal­nih sa­mo­u­pra­va, če­sto se kao upra­vlja­či ovih pod­ruč­ja po­ja­vlju­ju jav­na pred­u­ze­ća či­ja de­lat­nost ne­ma ni­ka­kve ve­ze sa ži­vot­nom sre­di­nom i eko­lo­gi­jom. U ta­kvim slu­ča­je­vi­ma, ka­že naš sa­go­vor­nik, na za­šti­će­na pod­ruč­ja gle­da se sa­mo kao na me­sto tro­ška.

– Uti­sak je da se iz­be­ga­va sa pro­gla­še­njem za­šti­te. Je­dan od glav­nih raz­lo­ga je­ste taj što or­ga­ni vla­sti ni­su sve­sni zna­ča­ja pri­ro­de i uz to ne že­le do­dat­na fi­nan­sij­ska op­te­re­će­nja. Pre­ma pro­pi­si­ma or­gan ko­ji pro­gla­si za­šti­tu du­žan je da fi­nan­si­ra me­re za­šti­te, da­je sa­gla­sno­sti upra­vlja­či­ma na pro­gra­me upra­vlja­nja i oba­vlja in­spek­cij­ski nad­zor nad spro­vo­đe­njem za­ko­na i od­lu­ke o za­šti­ti – is­ti­če Mak­si­mo­vić i pod­se­ća na slu­čaj op­šti­ne Be­la Cr­kva, ko­ja je tra­ži­la da se sma­nji po­vr­ši­na pod za­šti­tom Spe­ci­jal­nog re­zer­va­ta pri­ro­de „Ka­raš – Ne­ra”.

Is­tra­ži­va­nje Eko­lo­škog cen­tra „Sta­ni­šte” po­ka­za­lo je i da je iz re­pu­blič­kog bu­dže­ta 2020. go­di­ne po­tro­še­no ukup­no oko 225 mi­li­o­na di­na­ra i to oko 65 mi­li­o­na di­na­ra na pet na­ci­o­nal­nih par­ko­va, a za sva osta­la pod­ruč­ja oko 160 mi­li­o­na di­na­ra. Naj­vi­še su fi­nan­si­ra­ne ak­tiv­no­sti i po­tre­be ču­var­ske slu­žbe, mo­ni­to­rin­ga i obe­le­ža­va­nja za­šti­će­nog pod­ruč­ja.

Is­tra­ži­va­či „Sta­ni­šta” uka­za­li su na još ne­ke pro­ble­me – ne­do­volj­no po­u­zdan i jav­no­sti ne­do­stu­pan re­gi­star u ko­jem ne­do­sta­ju po­da­ci za sva pod­ruč­ja o ka­te­go­ri­ji, kao i o to­me ko su nji­ho­vi upra­vlja­či.

Za­što su za­šti­će­na pod­ruč­ja uop­šte va­žna?

– Ona ču­va­ju ge­net­ski fond, bi­o­lo­šku i ge­o­lo­šku ra­zno­vr­snost, ta­ko­đe pre­či­šća­va­ju va­zduh i vo­du, šti­te od po­pla­va, ero­zi­je, po­ža­ra, bilj­nih bo­le­sti, ubla­ža­va­ju po­sle­di­ce kli­mat­skih pro­me­na… Po­volj­no uti­ču na kva­li­tet ze­mlji­šta i hra­ne, na fi­zič­ko i psi­hič­ko zdra­vlje, u nji­ma bo­ra­vi­mo, re­kre­i­ra­mo se, obra­zu­je­mo se… Ne po­sto­ji ta­čan po­da­tak, ali se pro­ce­nju­je da pri­rod­na pod­ruč­ja Sr­bi­ji pru­ža­ju jav­ne uslu­ge vred­ne vi­še de­se­ti­na, mo­žda i sto­ti­na mi­li­o­na evra go­di­šnje. Ve­li­ki deo po­pu­la­ci­je, na­ža­lost, to­ga ni­je sve­stan, već u za­šti­će­nim pod­ruč­ju vi­di po­god­no me­sto za grad­nju no­vog stam­be­nog kom­plek­sa, iz­grad­nju mi­ni-hi­dro­e­lek­tra­ne, eks­plo­a­ta­ci­ju šljun­ka… – is­ti­če De­jan Mak­si­mo­vić.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.