Četvrtak, 16.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Privredni rast ove godine dva odsto

Uslov da se to ostvari je da poljoprivredna sezona bude prosečna, jer ona doprinosi rastu BDP-a sa 0,5 odsto
Privredni rast ove godine dva odsto
(Фото Р. Крстинић)

Privredni rast u ovoj godini mogao bi da iznosi samo dva odsto i to uz uslov da poljoprivredna sezona bude prosečna, jer ona doprinosi rastu BDP-a sa 0,5 odsto. Na početku 2023. preovlađuju faktori koji negativno utiču na privredu. Privredna aktivnost usporava, inflacija raste, zaposlenost stagnira, realne zarade opadaju, spoljni deficiti su smanjeni, ali su i dalje visoki. Kamatne stope su visoke što obara investicije i kupovinu trajnih potrošnih dobara. Geopolitička situacija je nepovoljna što odvraća preduzetnike od dugoročnih planova. Postoji i rizik od krize u bankarskom sektoru, rekao je juče Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu, predstavljajući „Kvartalni monitor” publikaciju u izdanju Ekonomskog fakulteta i Fondacije za razvoj ekonomske nauke.

Postoje i pozitivne promene kao što su pad cena energenata s tim što je neizvesno da li će ostati na sadašnjem nivou.

„Najveći makroekonomski izazov predstavlja visoka i još uvek rastuća inflacija, koja je na kraju 2022. iznosila 15,1, da bi u februaru ove godine dostigla 16,1 odsto. Mada inflacija u svetu opada još je velika neizvesnost u pogledu njenog kretanja u narednom periodu.

Potencijalni razlog za sporije opadanje inflacije moglo bi da bude širenje krize u bankarskom sektoru i odobravanje velikog iznosa kredita za likvidnost ugroženim bankama u SAD i Švajcarskoj za sada, čime se delimično neutrališe efekat restriktivne monetarne politike. Odobravanje kredita za likvidnost moglo bi da uspori ili čak da privremeno poveća inflaciju, samo u slučaju, ako se bude radilo o dugotrajnijoj intervenciji velikih razmera. Za sada je verovatnije da obim intervencije neće biti makroekonomski bitan, kao i da će ona biti kratkotrajna, što znači da ne bi trebalo da znatno utiče na kretanje inflacije.

Imajući u vidu dinamiku inflacije tokom prethodnih nekoliko meseci, ocenjuje se da je opravdano da centralne banke, uključujući i NBS, nastave sa primenom restriktivne monetarne politike, to jest sa povećanjem kamatnih stopa u narednom periodu. Ovakva politika imala bi snažniji uticaj na obaranje inflacije, ako bi bila podržana restriktivnom fiskalnom politikom, odnosno politikom niskog fiskalnog deficita. Primenom restriktivne monetarne i fiskalne politike povećavaju se šanse za relativno brzo obaranje inflacije. Brzo obaranje inflacije je od presudne važnosti kako bi se se sprečilo pokretanje spirale između inflacije i plata.

Prošle godine realne zarade opale su u većini zemalja, što je doprinelo obaranju inflacije, ali takva politika neće biti izvodljiva u dužem periodu. Ukoliko inflacija potraje duže otpori protiv smanjenja realnih zarada biće sve snažniji, što znači da će zaposleni tražiti da plate prate inflaciju, a verovatno i da realno rastu, što bi moglo da dovede do pokretanja spirale između zarada i inflacije.

Srbija je u 2023. ostvarila relativno skroman privredni rast od 2,3 odsto koji je bio niži od rasta zemalja centralne i istočne Evrope, ali i cele Evropske unije. Na privredu Srbije nepovoljno utiče usporavanje privredne aktivnosti u EU, kao i pogoršanje geopolitičke situacije.

Fiskalna kretanja mogu se u načelu oceniti kao stabilna i pored toga što je u 2022. ostvaren relativno visok budžetski deficit od 3,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Srbija ima mogućnost da u 2023. znatno smanji fiskalni deficit, u odnosu na planiranih 3,3 odsto BDP-a. Niži deficit budžeta vodio bi bržem umanjenju učešća javnog duga u BDP-u, čime bi se u narednim godinama smanjili troškovi kamata, koji će inače rasti zbog rasta kamatnih stopa. Drugi razlog zbog kojeg bi u 2023. trebalo da se ide na smanjenje fiskalnog deficita je što bi takva fiskalna politika doprinela obaranju inflacije. Treći su brojne neizvesnosti, pre svega u međunarodnom okruženju, koje bi mogle zahtevati neke nove i neplanirane državne intervencije – manjim fiskalnim deficitom bi se stvorio prostor za takve intervencije.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Славиша Гавриловић
Како само 2 одсто. Па само директне стране инвестиције су довољне за то. Да ли то значи да је увоз већи од извоза по основу директних страних инвестиција? Коначно није могуће да наша привреда није остварила добит у 2022. години.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.