Petak, 10.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
MEĐUNARODNA NAUČNA KONFERENCIJA O JASENOVCU U NARODNOJ SKUPŠTINI

Da 28. april bude proglašen danom genocida nad Srbima

Rezolucija o ustaškom infaticidu NDH nad srpskom, jevrejskom, romskom decom u dečjim logorima smrti od 1941. do 1945. godine biće dostavljena UN na Dan pobede, 9. maja, najavili su učesnici skupa
Da 28. april bude proglašen danom genocida nad Srbima
Данијела Данон, потомак рабина страдалог у Јасеновцу (Фото Д. Јокић)

„Jasenovac, Aušvic Balkana – preživela deca logoraši svedoče” naziv je prve međunarodne naučne konferencije o ozloglašenom ustaškom logoru koja se održava u prostoru Narodne skupštine Srbije. Skup je počeo juče u starom zdanju republičkog parlamenta, u „zelenom salonu”, za ovu priliku „opremljenom” plakatom sa slikama 32 izmasakrirana mališana u tom jezgru brutalnosti Nezavisne države Hrvatske. Uz naučnike i stručnjake iz Indije, Izraela, Amerike, Kanade, Norveške i Srbije ovaj istorijski događaj, predstavljanjem svoje trilogije o ustaškom genocidu u NDH, uveličao je i jedan od najvećih prijatelja Srba prof. dr Gideon Grajf, stručnjak za Aušvic i Jasenovac, šef grupe GH7 – Stop revizionizmu. Izraelski istoričar je naglasio da se taj ustaški logor smrti prostirao na 240 kvadratnih kilometara, dok je površina nacističkog Aušvica bila šest puta manja.

Sem što je logor u NDH bio neuporedivo veći od pomenutog u Poljskoj, daleko jadniji bio je, kaže, i život njegovih zatvorenika zbog brutalnosti čak 57 načina ubijanja logoraša. Grajf je podvukao da ga nikakve uvrede, pretnje, pritisci i laži koje se o njemu plasiraju u javnosti neće sprečiti da zauvek ostane odani srpski prijatelj. Zbog istinoljublja i takve privrženosti, prof. Grajf je odlikovan sretenjskom Zlatnom medaljom za zasluge.

Na konferenciji je predložena Rezolucija o ustaškom infaticidu u NDH nad srpskom, jevrejskom, romskom decom u dečjim logorima smrti od 1941. do 1945. godine. Najavljeno je da će rezolucija biti dostavljena na Dan pobede 9. maja Ujedinjenim nacijama. U prvoj tački ovog dokumenta konstatovano je da je u tadašnjoj okupiranoj Evropi „samo NDH imala specijalizovane logore smrti za srpsku, jevrejsku i romsku decu”. Naglašeno da je „od blizu milion postradalih, oko 74.000 srpske, jevrejske i romske dece brutalno ubijeno, uključujući i odojčad, u nacističkoj NDH, posebno u logoru smrti Jasenovac, gde ih je stradalo 19.432, a od 3.000 u Jastrebarskom, oko 1.000 dece ubijeno je ili im je ukraden identitet”.

Rezolucijom je predloženo da se 28. april proglasi danom genocida nad Srbima, u znak sećanja na prvi ustaški genocid u Gudovcu kod Bjelovara 1941, a imajući u vidu da su već usvojeni 8. april, kao Dan romskog Samudaripena, i 18. april, jevrejski Dan Holokausta – dok dan srbocida još ne postoji.

Kao predstavnik svih inostranih učesnika govorio je prof. dr Subrata Mukerdži, sa indijskog Univerziteta u Nju Delhiju. U ime Saveza jevrejskih opština Srbije govorila je Danijela Danon, unuka u Jasenovcu mučki ubijenog rabina Danijela Isaka Danona, naglasivši da tri naroda i istorije, jevrejsku, romsku i srpsku, vezuje zajednički imenitelj – stradalništvo.

Ministarstvo spoljnih poslova odobrilo je da se jedan deo najveće izložbe o Jasenovcu, pod nazivom „Jasenovac – pravo na nezaborav”, koja je bila postavljena u UN, sa sedam tona opreme i artefakata, prikaže u prostoru Narodne skupštine. Prikazani su i trejleri dokumentarnih filmova, poput „33 anđela”, norveške produkcije, o deci koju su ustaše iz Jasenovca prodavale nacistima za robovski rad u nacističkim logorima u Norveškoj. Isečke svedočanstava o zločinima, između nastupa govornika, čitao je Džek Dimić, holivudski glumac koji trenutno sarađuje sa Lordanom Zafranovićem i glumi u filmu „Deca sa Kozare”.

Kako je sa samo sedam godina preživeo torturu u ustaškom logoru prisutnima je posvedočio Gojko Rončević Mraović, predstavivši svoju knjigu-testament jednog deteta logoraša, „Jastrebarsko, ustaški logor za decu”, naglasivši da je preživeo jer je pripao grupi mališana određenoj za prevaspitavanje u „ustašku mladež”.

O romskom stradalništvu u NDH u juče predstavljenom obimnom delu „Samudaripen Roma u Jasenovcu”, govorio je narodni poslanik prof. dr Dragoljub Acković, generalni sekretar Evropske romske unije, koji je predsedavao konferencijom. On je naglasio da je u Kraljevini Jugoslaviji živelo oko 280.000 Roma i da su oni najveći stradalnici pod ustaškim terorom, ali da se o tome veoma malo zna. Događaj je otvorio nekadašnji načelnik Arhiva oružanih snaga SFRJ Antun Miletić, pukovnik i autor velikog broja knjiga o Jasenovcu, koji je istakao da je za pitanje bezbednosti Balkana bitno govoriti o ustaškoj ideologiji, zbog porasta neofašizma u današnjoj Evropi. Konferenciju su organizovali Institut „Diana Budisavljević” za istraživanje dečjih logora smrti u NDH, Evropska Romska unija, Fondacije „Diana Budisavljević” iz Kanade i izraelsko-američka Fondacija za edukaciju o Holokaustu.

Komentari8
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

'историјска' бол за истином
Увек се постављају иста питања у вези безбројних злочина над српским народом , кроз историју: зашто смо то дозвољавали, вековима, и о свему ћутали и ћутимо, и одговоре не дајемо, на та питања. Ја слутим разлоге, и за трпљење злочина и за ћутање. Тако ће бити и даље, док се не роди...
Nenad Milidrag
Hvala svima koji pokusavaju da prosire znanje o Jasenovcu i stradanju Srba u NDH.
Анка
Гдје сте били до сада? Да ли уопште знате да је данашња Хрватска створена на тој истој идеологији…
joca
britanci ce uloziti veto
бели медвед
Подржавам!

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.