Petak, 12.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
TOTO KUTUNjO (1943–2023)

Ponosni Italijan

I sam je svojevremeno priznao da je želeo da postigne harmonijsku jednostavnost u svojim kompozicijama. Kritičari ga nisu cenili upravo iz tog razloga, ali njegova muzika i reči budile su emocije u srcima ljudi širom sveta
Ponosni Italijan
(Фото EPA/Hristo Kasabov)

Pustite me da pevam, sa gitarom u rukama, jer sam ponosan što sam Italijan. Ovo su stihovi čuvene numere „L’italiano”, svojevremeno najslušanije u Italiji, Švajcarskoj i Francuskoj, koju je Toto Kutunjo (7. jul 1943 – 22. avgust 2023), slavni pop pevač i tekstopisac, nezaboravno otpevao opisujući italijanski način života. Na vest da je prekjuče preminuo u osamdesetoj prvoj godini u Milanu, posle duge i teške bolesti, ostaje utisak da je baš tako i bilo u njegovoj uspešnoj karijeri, dužoj od pola veka u kojoj je pevao, pisao pesme, pobeđivao na festivalima i bio ponosan što je Italijan. Njegovi sunarodnici pominju ovih dana setno da nema taksiste u svetu koji vam neće otpevati ovu pesmu kad čuje da dolazite iz Italije. Njegov „rival” na sceni , a drug i „fratelo” u životu Al Bano, pevač, na vest o smrti prijatelja, svedoči da su Kutunju lekari, kada su mu dijagnostifikovali kancer, dali prognozu da će živeti još pet meseci, a od tada je evo prošlo dvadeset godina. Svoju bitku za život Toto Kutunjo je vodio tiho, odlučno, istrajno, hrabro do kraja, nadmašujući sve prognoze. Na večni počinak ispratiće ga supruga Karla i vanbračni sin Nikolo.

Salavatore Kutunjo je rođen u Fozdinovu, u severnoj Toskani, odakle je poticala i njegova majka, a otac je bio vojnik, rodom sa Sicilije. Veoma rano počeo je da uči da svira bubnjeve, gitaru, klavir i saksofon. Karijeru počinje kao bubnjar, ako se tako može reći, jer ga je otac kao dečačića angažovao u seoskom bendu, u kom je i sam svirao. Kasnije je osnovao sastav „Toto e i tati” koji je izvodio njegove pesme. Davne 1971. se venčao sa Karlom i mada su ga godinama pratile afere, nikada je nije napustio. Sedamdesetih je pisao pesme za mnoge uspešne pevače, za Dalidu („Monday Tuesday”), Mirej Matje, Mišela Sardua („En chantant”), Džonija Holideja, Žerara Lenormana u Francuskoj, Adrijana Čelentana, Domenika Modunja, Điljolu Činkveti i Ornelu Vanone u Italiji. Među pesmama koje je pisao za popularnog franko-američkog pevača Žoa Dasena najpoznatije su „L’été indien”, „Et si tu n’existais pas” i „Le Jardin du Luxembourg”. Sa grupom „Albatros” je prvi put učestvovao na Festivalu u Sanremu 1976. osvojivši treće mesto. Samostalnu karijeru je započeo dve godine kasnije, a upravo je u Sanremu zlatni trenutak u karijeri doživeo 1980. osvojivši prvo mesto sa pesmom „Solo noi” („Samo mi”), drugo mesto zauzeo je šest puta. Ukupno je na ovoj poznatoj manifestaciji učestvovao 15 puta, samostalno ili sa drugim muzičarima. Njegova pesma „Mediterraneo” je poput hita „L’italiano” takođe prešla granice Italije i postala u svetu popularna. Zanimljivo je da je numeru „L’italiano” Kutunjo ponudio Čelentanu, ali je on, po pisanju tamošnjih medija, odbio jer je suviše jednostavno predstavila život Italijana.

U zagrebačkoj dvorani „Vatroslav Lisinski” sa svojom proevropskom pesmom „Insieme” (Zajedno), Toto Kutunjo je predstavljao Italiju na „Pesmi Evrovizije” 1990. u belom odelu, gde je i pobedio. Bio je to drugi trijumf ove zemlje nakon uspeha Điljole Činkveti 1964. u Kopenhagenu. Pratila ga je tada slovenačka grupa sastav „Pepel in kri”. U Sanremu iste sezone predstavlja se sa Rejom Čarlsom i numerom „Gli amori”, što ojačava njegovo prisustvo na međunarodnoj sceni. Naredne godine Kutunjo je vodio program „Pesme Evrovizije” u Rimu, a u ulozi voditelja bio je i u nekoliko TV emisija među kojima su najpoznatije „Piacere Raiuno” i „Domenica Inn”. Tokom svoje duge i uspešne karijere Toto Kutunjo je prodao više od devedeset miliona albuma.

Italijanski mediji ovih dana ocenjuju da je Totovo stvaranje bilo jednostavno, elementarno, direktno i da u njegovim pesmama nije bilo eksperimentisanja ili intelektualnih ambicija. I sam je svojevremeno priznao da je želeo da postigne harmonijsku jednostavnost u svojim kompozicijama. Navodi se da ga kritičari nisu cenili upravo iz tog razloga, ali se ni on na njih nije obazirao. Jedno je sigurno: njegova muzika i reči budili su emocije u srcima ljudi širom sveta. I to je na kraju jedino i bilo važno.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.