Petak, 24.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
OBELEŽEN MEĐUNARODNI DAN SEĆANjA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA

Jevreji, Romi i Srbi, sapatnici u stradanju

Mi znamo šta znači biti žrtva genocida, to za nas nisu samo istorijske lekcije, već živa sećanja, rekla je ministarka Maja Gojković, izaslanik predsednika Srbije Aleksandra Vučića na komemoraciji održanoj na Starom sajmištu u Beogradu
Jevreji, Romi i Srbi, sapatnici u stradanju
Церемонија код Споменика жртвама геноцида у Другом светском рату (Фото Бета/Емил Ваш)

Danas, kada se čitava planeta suočava sa velikim izazovima i teškoćama, moramo stalno podsećati da za Holokaust, rasizam, genocid, mržnju i prezir prema drugom čoveku nema mesta među slobodnim narodima, poručila je juče na državnoj ceremoniji povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta ministarka kulture Maja Gojković, koja je svečanosti prisustvovala u svojstvu izaslanika predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Komemoraciji su prisustvovali i vence položili predsednik Skupštine Srbije Vladimir Orlić, ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, predsednik Skupštine Vojvodine Momo Čolaković, predstavnici vojske, Saveza jevrejskih opština, romske zajednice, kao i ambasadori Rusije, SAD i Francuske Aleksandar Bocan-Harčenko, Kristofer Hil i Pjer Košar.

Na početku svečanosti rabin Isak Asijel pročitao je molitvu, a održan je i umetnički program u znak sećanja na žrtve, uz prisustvo vojnog orkestra i garde.

U govoru ispred Spomenika žrtava genocida u Drugom svetskom ratu, Gojkovićeva je naglasila da je Holokaust jedna od najpotresnijih i najdubljih tragedija čovečanstva i da je u strahotama Drugog svetskog rata srpski narod stradao sa Jevrejima i Romima. „Mi veoma dobro znamo šta znači biti žrtva genocida i šta znači kada se gasi čitav jedan svet i nestaje u paklu uništenja i mržnje”, navela je ona i istakla da „to za nas nisu samo istorijske lekcije već živa sećanja”. Gojkovićeva je podsetila da je Srbija među prvim zemljama na svetu usvojila zakon o vraćanju imovine žrtvama Holokausta bez pravnih naslednika, kao i da obnavlja memorijale, poput Centralne kule Starog sajmišta. „Neumorno prenosimo znanje o stradanju Jevreja, Roma i Srba na bezbrojnim užasnim stratištima. Glasno i otvoreno govorimo i posvećeno sarađujemo u okviru Uneska, Međunarodne alijanse za sećanje na Holokaust i sa drugim organizacijama koje rade na negovanju sećanja na stradanje”, naglasila je ministarka. Podsetivši da je pre tri dana u sedištu Uneska potpisala Sporazum o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Bloku 17 u Državnom muzeju Aušvic-Birkenau, Gojkovićeva je dodala da „tako nastavljamo da požrtvovano radimo i borimo se da se zlo genocida ne ponovi”.

Ministarka Gojković i direktorka Memorijalnog centra Staro sajmište Krinka Vidaković Petrov potom su povele zvanice i novinare u obilazak prizemlja i prvog sprata Centralne kule sajmišta, na čijoj restauraciji se radi.

U obraćanju novinarima, Gojkovićeva je podsetila da je sajmište 78 godina od Drugog svetskog rata bilo prepušteno propadanju i postalo „mesto sramote i zaborava”, a danas je izuzetno ponosna što zahvaljujući rekonstrukciji ovaj spomenik kulture sada izgleda veličanstveno. „Uskoro ćemo završiti sve radove koji se odnose na Centralnu kulu, a zatim prelazimo na veoma važan deo – stvaranje stalne postavke. Prikupljaju se podaci, pozivamo sve građane Srbije i bivše Jugoslavije da šalju svoje priloge i podatke”, rekla je Gojkovićeva.

Izrazivši nadu da će na ovaj dan iduće godine biti otvorena stalna postavka Memorijalnog centra Staro sajmište, ona je dodala i da će se raditi ispred Centralne kule memorijalni zid, za koji se prikupljaju imena i podaci o žrtvama koje su izgubile živote u logoru.

Logor smrti na obali Save

Direktorka Memorijalnog centra Staro sajmište Krinka Vidaković Petrov je podsetila da je Sajam, koji je izgrađen u Beogradu neposredno pred Drugi svetski rat, nemački nacistički okupator pretvorio u logor, koji je tu postojao od decembra 1941. do jula 1944. godine. Bio je to najveći nacistički logor na području današnje Srbije po broju logoraša, a od njih 40.000, život je izgubilo oko 17.000. U Starom sajmištu ubijeno je 6.500 jevrejskih žena i dece.

Memorijalni centar Staro sajmište, koji obuhvata i logor Topovske šupe u Beogradu, gde je ubijeno oko 5.000 jevrejskih muškaraca, biće buduća žižna tačka čuvanja uspomene na stradanje pripadnika ovog naroda.

U drugoj fazi postojanja logora Staro sajmište, od polovine 1942. godine, u njemu je bilo zatočeno oko 32.000 Srba, Roma i drugih, od kojih je 11.000 ubijeno.

Prema rečima, Krinke Vidaković Petrov, najvažniji deo Memorijalnog centra – Centralna kula – biće uskoro potpuno obnovljena i u celosti će služiti kao izložbeni prostor posvećen Sajmištu i Topovskim šupama.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.