Subota, 04.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

„Himna himni” u Domu Vojske Srbije

Svečana akademija povodom 220. godišnjice pesme „Vostani, Serbije” Dositeja Obradovića
„Himna himni” u Domu Vojske Srbije
Детаљ са позивнице

Kad je, proleća 1804, do Dositeja Obradovića – koji se zatekao u Trstu – stigla vest da su se Srbi u matici digli na ustanak (vostanije) protiv viševekovnog okupatora, uskliknuo je na sav glas: „Vostani, Serbije, dosta si spavala...” Bio je to kliktaj iskusnog i obrazovanog prosvetitelja koji je u Prvom ustanku prepoznao početak borbe ne samo za političko, već i za duhovno oslobođenje srpskog naroda.

Dositejeva pesma, u kojoj se blagovest o ustanku ponavlja u refrenu sedam puta, ubrzo je štampana u Veneciji i razaslata u Srbiju. Da je u maticu stigla, neznanim putevima, dokaz nalazimo u spisima Vuka Karadžića, koji je kod refrena (u prepisu) zabeležio da ga peva –  hor... Budnica prosvetitelja, učitelja i docnijeg prvog srpskog ministra prosvete (popečitelja prosveštenija) imala je, dakle, svoju muzičku podlogu, ali ona nije sačuvana. Danas se ne zna na koju je melodiju Dositejeva himnična pesma bila pevana.

Novi život Dositejevom pesničkom delu udahnut je 1990. godine, posle emitovanja dvodelne TV drame „Jastuk groba mog” Slobodana Stojanovića na Televiziji Beograd. U ovoj drami premijerno je izvedena kompozicija Vartkesa Baronijana na Dositejeve stihove. Tada je to kompletirano poetsko-muzičko delo steklo široku popularnost, te se i danas često izvodi na kulturnim, školskim i političkim svečanostima. U međuvremenu je još troje kompozitora napisalo partiture na iste stihove (Žarko Petrović, Ljuba Manasijević, Zlatan Vauda).

Povodom 220. godišnjice nastanka ove pesme, Zadužbina „Dositej Obradović” i Medija centar „Odbrana”  organizuju večeras s početkom u 19 sati, u Domu Vojske Srbije, akademiju pod naslovom „Himna himni”. Posle uvodne reči Mirjane Dragaš, upravnice Zadužbine, o Dositejevom prosvetiteljskom i književnom radu, a posebno o genezi i zračenju pesme „Vostani, Serbije”, besediće univerzitetski profesori dr Dušan Ivanić (Filološki) i dr Milivoje Pavlović (Fakultet za kulturu i medije). Dositejeva pesmu govoriće dramski umetnik Nebojša Milovanović, a muzički deo programa ispuniće Ansambl Ministarstva odbrane „Stanislav Binički”. Ulaz je slobodan.

 

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

ljubomir jović
,,Vostani Serbije!Mati naša mila! I postani opet što si prije bila! Ova strofa sastavni je deo celine Dositejeve pesme,koja je objavljena 1804. Nema sumnje da je Dositej ovaj stih napisao i po sopstvenom žarkom opredeljenju da se želja iz pesme i ostvari.Ova želja Njegova izrečena je početkom Prvog Srpskog ustanka 1804.godine i proizilazi iz zanosa Dositeja i sveg Srpstva ,koji je bio šest vekova pod ropstvom Otomanskog Carstva ,očekujući da se iz tog ropstva oslobodi. Takođe, takvu misao i is
Lazar
Jos pre dva veka, putujuci nasim krajevima, Dositej i Vuk su shvatili da izmedju Bugarske i Slovenije zivi isti narod koji govori istim jezikom. Kao sto su Karadjordje i Milos Srbe istrgli iz azijatskog zagrljaja tako su Dositej i Vuk Srbe izvukli iz srednjevekovnog mraka i udarili temelje njihovom identitetu, kulturi i buducem razvoju. Jugoslavija vise ne postoji. Ali, ostao je nas zajednicki jezik. Kad god putujem Balkanom, gde god osvanem, svuda isti jezik. NAS JEZIK.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.