Četvrtak, 09.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ob­no­vlje­na Će­le-ku­la

Eki­pa struč­nja­ka ko­je pred­vo­di an­tro­po­lo­ški­nja Na­ta­ša Šar­kić uve­li­ko ra­di na re­kon­struk­ci­ji lo­ba­nja uzi­da­nih u spo­me­nik u Ni­šu po­sle Bo­ja na Če­gru 1809. go­di­ne
Ob­no­vlje­na Će­le-ku­la
( Фото / Тома Тодоровић)

Niš – Ka­ko se pri­bli­ža­va 215. go­di­šnji­ca jed­ne od naj­ve­ćih bi­ta­ka u Pr­vom srp­skom ustan­ku – Bo­ja na Če­gru, ko­ja se od­i­gra­la 31. ma­ja 1809. go­di­ne, uve­li­ko tra­ju pri­pre­me za sve­ča­no otva­ra­nje spo­men-kom­plek­sa, ko­ji je u pot­pu­no­sti re­kon­stru­i­san. Osim spo­me­ni­ka le­gen­dar­nom re­sav­skom voj­vo­di Ste­va­nu Sin­đe­li­ću i nje­go­vim ju­na­ci­ma na Če­gru, iz­me­đu Ni­ša i se­la Ka­me­ni­ce, kom­plet­no su ob­no­vlje­ni i svi osta­li sa­dr­ža­ji u kom­plek­su. U re­kon­struk­ci­ju i ob­no­vu spo­men-kom­plek­sa ulo­že­no je vi­še od pet mi­li­o­na di­na­ra. Za ure­đe­nje sta­rog i zu­bom vre­me­na uru­še­nog spo­me­ni­ka re­sav­skim ju­na­ci­ma i bi­ste nji­ho­vog vo­đe voj­vo­de Ste­va­na Sin­đe­li­ća iz­dvo­je­na su 4,3 mi­li­o­na di­na­ra, a oko mi­li­on di­na­ra za part­ner­no ure­đe­nje kom­plek­sa.

Ka­ko je ne­dav­no re­kao do­sko­ra­šnji mi­ni­star za rad, bo­rač­ka i so­ci­jal­na pi­ta­nja Ni­ko­la Se­la­ko­vić, ko­ji je sa­da na če­lu Mi­ni­star­stva kul­tu­re, cilj je bio da se u okvi­ru ovog kom­plek­sa po­dig­ne mo­de­ran obje­kat sa sa­vre­me­nim mul­ti­me­di­jal­nim sa­dr­ža­ji­ma ko­ji će svim po­se­ti­o­ci­ma Če­gra, a naj­vi­še naj­mla­đi­ma ko­ji ov­de do­la­ze u sklo­pu đač­kih eks­kur­zi­ja, do­ča­ra­ti sa­mu auten­ti­čan am­bi­jent i at­mos­fe­ru Če­gar­ske bit­ke od pre 215 go­di­na. Sa­vre­me­nim di­gi­tal­nim efek­ti­ma će se do­ča­ra­ti sve što je bi­lo na po­pri­štu bo­ja u vre­me nje­nog od­vi­ja­nja.

Pa­ra­lel­no s pri­pre­ma­ma za sve­ča­no otva­ra­nje ob­no­vlje­nog kom­plek­sa tra­je i iz­u­ze­tan po­du­hvat na je­din­stve­nom spo­me­ni­ku u sve­tu, Će­le-ku­li, po­dig­nu­tom sa­mo ne­ko­li­ko me­se­ci po­sle bit­ke na Če­gru. Za­zi­da­ne u spo­me­nik ka­kav ne po­sto­ji u sve­tu, lo­ba­nje ko­je su pri­pa­da­le po­gi­nu­lim ju­na­ci­ma iz Pr­vog srp­skog ustan­ka pr­o­tiv Tu­ra­ka po­čet­kom 19. ve­ka, tač­no po­sle 215 go­di­na za­hva­lju­ju­ći na­uč­ni­ci­ma do­bi­će re­kon­stru­i­sa­ne li­ko­ve.

Struč­ni tim ko­ji pred­vo­di Na­ta­ša Šar­kić, an­tro­po­lo­ški­nja i po­kre­tač pr­o­jek­ta „No­vo li­ce Će­le-ku­le”, u la­bo­ra­to­ri­ji u Tr­stu teh­ni­kom fa­ci­jal­ne re­kon­struk­ci­je i kom­plet­nom an­tro­po­lo­škom ana­li­zom pri­pre­ma no­vi iz­gled isto­rij­skog spo­me­ni­ka.

Taj an­tro­po­lo­ški po­stu­pak, ko­ji pod­ra­zu­me­va ana­li­zu ske­let­nih osta­ta­ka in­di­vi­dua, u slu­ča­ju Će­le-ku­le svo­di se na li­ca usta­ni­ka či­je su lo­ba­nje i da­nas na spo­me­ni­ku. Ka­da je sa­zi­dan spo­me­nik, u Će­le-ku­li bi­le su 952 lo­ba­nje re­sav­skih ju­na­ka, a da­nas ih je sa­mo 58. Na osno­vu ana­li­za i fa­ci­jal­nom re­kon­struk­ci­jom, re­kla je ova na­uč­ni­ca, mo­gu­će je da se od­re­de pol i sta­rost, ali i još ne­ke ka­rak­te­ri­sti­ke. Na ve­ro­do­sto­jan na­čin će mo­ći da se in­ter­pre­ti­ra iz­gled usta­ni­ka, kao i da se u di­gi­tal­noj for­mi, u sklo­pu sa­mog spo­me­ni­ka, pri­ka­že ka­ko su iz­gle­da­li, ali i ka­ko su ži­ve­li.

Boj na Če­gru od­i­grao se 31. ma­ja 1809. go­di­ne. U nje­mu je u stra­ho­vi­toj eks­plo­zi­ji, po­što je voj­vo­da Ste­van Sin­đe­lić op­ko­ljen od Osman­li­ja i bez po­mo­ći osta­lih voj­vo­da i usta­ni­ka is­pa­lio ta­ne iz ku­bu­re u skla­di­šte mu­ni­ci­je (u ba­ru­ta­nu), po­gi­nu­lo oko 3.000 Sr­ba i oko 15.000 tur­skih voj­ni­ka.

Ko­man­da tur­ske voj­ske i Hur­šid-pa­ša po­sle bo­ja na Če­gru na­re­di­li su da se na ulazu u Niš iz pravca Carigrada od kamena sazida kula i u nju da se ugrade lobanje poginulih ustanika, uglavnom Resavaca, i njihovog vojvode Sinđelića. Namera Turaka je bila da se uguši i ugasi sav slobodarski duh Srba i svaka pomisao za oslobodilačkim pokretom, a da se u srpski narod unese strah. Tako je pre 215 godina nastao jedinstven spomenik na svetu – Ćele-kula – od uzidanih lobanja ustanika.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Markos
Da li su za obnovu Cele kule konsultovani turci kao prvi izvodjaci radova kako se ne bi narusilo arhitektonsko resenje pp njihovom projektu? Ipak je ovo pravna drzava i treba da seppstuji tekovine zaduzbinara.
Милена Шовић
Цео живот ово чекам Питала сам се одувек ко су били ти људи, како су изгледали, имају ли потомке и родбину по Србији...

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.