Utorak, 21.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ne­tan­ja­hu od­lu­ču­je o ra­tu ili mi­ru

Izra­el­ski pre­mi­jer do­bi­ja vre­me da se opre­de­li da li mu je va­žni­ji osta­nak na vla­sti ili pre­kid ra­ta i oslo­ba­đa­nje je­vrej­skih ta­la­ca u Ha­ma­so­vom za­to­če­ni­štvu
Ne­tan­ja­hu od­lu­ču­je o ra­tu ili mi­ru
У су­бо­ту је у Тел Ави­ву одр­жан још је­дан про­тест по­ро­ди­ца та­ла­ца (Фо­то Бе­та-АП)

Dvo­dnev­ni pre­go­vo­ri u Do­hi, pred­sta­vlje­ni kao fi­nal­ni po­ku­šaj da se za­u­sta­vi je­dan od naj­kr­va­vi­jih bli­sko­i­stoč­nih ra­to­va od vre­me­na stva­ra­nja Izra­e­la 1948, pre­ki­nu­ti su po­sle obe­ća­va­ju­ćeg star­ta i na­sta­vi­će se u Ka­i­ru sle­de­će ne­de­lje, sa­op­šti­li su po­sred­ni­ci iz SAD, Egip­ta i Ka­ta­ra.

Do­dat­no vre­me ku­pu­je se pre sve­ga zbog izra­el­skog pre­mi­je­ra Ben­ja­mi­na Ne­tan­ja­hua ko­ji se pre dva me­se­ca „u prin­ci­pu” slo­žio sa pred­lo­gom ame­rič­kog pred­sed­ni­ka Džo­ze­fa Baj­de­na o po­vla­če­nju izra­el­ske voj­ske u tri fa­ze do pot­pu­nog na­pu­šta­nja po­ja­sa Ga­ze, oslo­ba­đa­nju Ha­ma­so­vih ta­la­ca u za­me­nu za pa­le­stin­ske za­tvo­re­ni­ke, omo­gu­ća­va­nju po­vrat­ka ra­se­lje­nih Pa­le­sti­na­ca i or­ga­ni­zo­va­nju do­pre­me ve­li­ke hu­ma­ni­tar­ne po­mo­ći.

Či­tav Bli­ski stok sa­da za­vi­si od od­lu­ka jed­nog čo­ve­ka ko­me je da­to do­dat­no vre­me da se od­lu­či. Pro­tiv izra­el­skog pre­mi­je­ra stvo­re­na je ši­ro­ka i neo­če­ki­va­na ko­a­li­ci­ja u ko­joj su izra­el­ski voj­ni vr­ho­vi i oba­ve­štaj­ni še­fo­vi, li­de­ri Za­pa­da, ali i vla­sti u Te­he­ra­nu. Upr­kos ra­zu­mlji­vim raz­li­ka­ma, svi oni in­si­sti­ra­ju na pre­ki­du va­tre i oslo­ba­đa­nju ta­la­ca kao jed­na­ko va­žnom de­lu spo­ra­zu­ma.

Ne­tan­ja­hu je pod sna­žnim pri­ti­skom Ame­ri­ka­na­ca da pri­hva­ti pri­mir­je, za­u­sta­vi kr­vo­pro­li­će ko­je je od­ne­lo vi­še od 40.000 pa­le­stin­skih ži­vo­ta, osi­gu­ra po­vra­tak sto­ti­nak je­vrej­skih ta­la­ca i oslo­ba­đe­nje ve­ćeg bro­ja Pa­le­sti­na­ca iz izra­el­skih za­tvo­ra i do­pri­ne­se da Iran od­u­sta­ne od uz­vrat­nog uda­ra po­sle li­kvi­da­ci­je li­de­ra Ha­ma­sa u Te­he­ra­nu.

Pred­sed­nik Baj­den već ne­de­lja­ma ne kri­je ko­li­ko je fru­stri­ran za­to što je Ne­tan­ja­hu go­to­vo usa­gla­še­nom tek­stu spo­ra­zu­ma do­dao no­ve zah­te­ve. Po­ru­čio je da će izra­el­ske tru­pe na neo­d­re­đe­no vre­me kon­tro­li­sa­ti pre­laz Ra­fa na gra­ni­ci sa Egip­tom i da će se za­o­štri­ti kon­tro­la pa­le­stin­skih po­vrat­ni­ka. Pri­ti­sku se pri­dru­žio i Do­nald Tramp, ko­ji je, sa­da je ot­krio, svom ve­li­kom izra­el­skom pri­ja­te­lju u ju­lu di­rekt­no re­kao da ubi­ja­nja mo­ra­ju br­zo da pre­sta­nu.

Isti stav po­dr­ške spo­ra­zu­mu za­stu­pa­ju i izra­el­ski mi­ni­star od­bra­ne Jo­av Ga­lant, še­fo­vi oba­ve­štaj­nih slu­žbi Mo­sad i Šin Bet i ve­ćin­ska, ma­da ne ube­dlji­va, izra­el­ska jav­nost. Ra­ni­je pri­hva­će­ni ustup­ci tu­ma­če se kao fer ce­na za za­klju­či­va­nje ta­lač­ke sa­ge ko­ja iza­zi­va sva­ko­dnev­ne de­mon­stra­ci­je po Tel Avi­vu.

S dru­ge stra­ne, Ne­tan­ja­hu je pod sna­žnim pri­ti­skom svo­jih ul­tra­de­snih part­ne­ra ko­ji sva­ki spo­ra­zum opi­su­ju kao „ka­pi­tu­la­ci­ju” i pre­te da će u slu­ča­ju pri­hva­ta­nja iza­ći iz ko­a­li­ci­je – što bi zna­či­lo pad vla­de i ve­ro­vat­ni kraj po­li­tič­ke ka­ri­je­re pre­mi­je­ra sa naj­du­žim sta­žom na vla­sti u isto­ri­ji Izra­e­la.

Nje­go­vo „ne” spo­ra­zu­mu spa­sa­va ko­a­li­ci­ju, ali zna­či pro­du­že­tak pa­le­stin­ske tra­ge­di­je, ago­ni­je pre­ži­ve­lih ta­la­ca, ali i mo­guć­nost ši­re­nja ra­ta. Ova run­da u Do­hi bi­la je pr­va od ka­ko je pro­šlog me­se­ca u Te­he­ra­nu ubi­jen po­li­tič­ki li­der Ha­ma­sa Isma­il Ha­ni­je, a iran­ski zva­nič­ni­ci su sa­op­šti­li da sa­mo spo­ra­zum o pre­ki­du va­tre mo­že da ih spre­či da, za­jed­no sa li­ban­skim He­zbo­la­si­ma, ne po­kre­nu ve­li­ku ak­ci­ju od­ma­zde za ubi­stvo ko­je se pri­pi­su­je Izra­e­lu. Izra­el od­re­đu­je sud­bi­nu je­vrej­skih ta­la­ca, ali Iran od­lu­ču­je o to­me da li će bi­ti re­gi­o­nal­nog ra­ta ili ne.

Ame­ri­kan­ci su raz­go­vo­re u Do­hi do­ži­ve­li kao ve­li­ki test svo­je di­plo­ma­ti­je. Za Do­hu su po­sla­li di­rek­to­ra CIA i iza­sla­ni­ka za Bli­ski is­tok ka­ko bi raz­go­va­ra­li sa di­rek­to­ri­ma Mo­sa­da i Šin Be­ta, še­fom oba­ve­štaj­ne slu­žbe Egip­ta i pre­mi­je­rom Ka­ta­ra. Dr­žav­ni se­kre­tar En­to­ni Blin­ken je ot­pu­to­vao u Izra­el ka­ko bi se na­sta­vi­li in­ten­ziv­ni mi­rov­ni na­po­ri. Baj­de­no­va ad­mi­ni­stra­ci­ja upu­ti­la je zna­čaj­na po­mor­ska i va­zdu­šna po­ja­ča­nja za re­gi­on, ko­ja bi se an­ga­žo­va­la u od­bra­ni Izra­e­la, ali ni­ka­ko ne bi že­le­li di­rekt­nu kon­fron­ta­ci­ju sa Ira­nom.

Iz­ve­šta­va se da je Va­šing­ton Izra­e­lu i de­le­ga­ci­ja­ma Egip­ta i Ka­ta­ra, ko­je za­stu­pa­ju od­sut­ni Ha­mas, pred­sta­vio pred­log spo­ra­zu­ma oče­ku­ju­ći od­go­vor „da” ili „ne”. „Ne­ma vi­še vre­me­na za ba­ca­nje i ne­ma vi­še va­lja­nih iz­go­vo­ra bi­lo ko­je stra­ne za bi­lo ka­kvo od­la­ga­nje za pre­kid va­tre u Ga­zi i ob­u­sta­vlja­nje bor­bi na li­ban­skoj gra­ni­ci”, iz­ja­vio je ame­rič­ki spe­ci­jal­ni iza­sla­nik Amos Hoh­stin.

Baj­den je uve­ren da je spo­ra­zum „mno­go, mno­go bli­že” ne­go ka­da su pre­go­vo­ri po­če­li, ali pi­ta se Ne­tan­ja­hu ko­ga Ha­mas op­tu­žu­je da se ne pri­dr­ža­va ra­ni­jeg do­go­vo­ra. Isla­mi­stič­ka pa­le­stin­ska gru­pa po­na­vlja da ni­je sprem­na za „spo­ra­zum o pre­da­ji” po ko­me bi vra­ti­li ta­o­ce, a oni ni­šta ne bi do­bi­li za­uz­vrat. Ha­mas pri­hva­ta sa­mo pri­vre­me­no, a ne traj­no pri­mir­je.

Ne­u­speh pre­go­vo­ra o pri­mir­ju u ra­tu, ko­ji je već pre­va­zi­šao okvi­re lo­kal­nog kon­flik­ta, zna­čio bi za­dr­ža­va­nje po­gub­nog sta­tu­sa kvo bar još ne­ko­li­ko me­se­ci.

 

 

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

ЖИВОЈИН
Докле ћемо, ради сопственог кукавичлука, избегавати да ствари називамо правим именом. Не одлучује Натањаху о рату и миру већ Бајден и његова влада. Русија у Украјини ратује са НАТО, преко Укронациста. Кад будемо ствари називали правим именима многи људи ће схватити да су преварени, и како сe кажe : "И једна кап вашег праведног гнева, може да препуни чашу".
Лена
Не­тан­ја­ху од­лу­чу­је о ра­ту или ми­ру ? НЕ ! САД одлучују. Као и у Украјини. И Нетанјаху и Зеленски су дириговани из САД.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.