politika
Za četvrtak 11. mart 2010.
Najstariji dnevni list na Balkanu.
Prvi broj izašao 25. januara 1904.
Osnivač Vladislav Ribnikar.
 

Ilirska nekropola, čuvar prošlosti

U selu Bukovac kod Mionice na lokalitetu Ilirsko groblje pronađena još jedna humka nekropole iz perioda 1500 – 1200. godine p. n. e.
Ilirska nekropola, čuvar prošlosti
Lokalitet Ilirsko groblje Foto Arheološki institut u Beogradu

U nekropoli iz bronzanog doba u selu Bukovac kraj Mionice nedavno je otkrivena šesta, centralna humka u kojoj je bila sakrivena urna sa pepelom pokojnika. Novootkrivena humka i nekropola na lokalitetu Ilirsko groblje datiraju iz perioda 1500 – 1200. godine pre nove ere, a značaj otkrića je u tome što se danas, kako tvrde arheolozi, o životu naseljenika ovog dela Balkana bronzanog doba može isključivo saznati istraživanjem nekropola, odnosno grobnica u koje su polagani lični predmeti preminulih i urne sa njihovim pepelom.

Ovo je prvi put da se na lokalitetu severozapadne Srbije istražuje celokupna grobnica. Na čelu arheološkog tima koji iskopava nekropolu su Vojislav Filipović, spoljni saradnik Arheološkog instituta u Beogradu i Slobodan Mitrović, doktorant Bruklin koledža iz SAD. Filipović i Mitrović su otkrili da je svaka humka specifična jer čuva različite običaje sahranjivanja.

– Pokojnici su najčešće spaljivani izvan humke. Pepeo je polagan u keramičke posude, a one u humke. Prastanovnici Balkana preminule su spaljivali sa ličnim nakitom. Arheolozi su u grobnicama pronašli nagorele komade narukvica, igala, privezaka i ukrasa za kosu, kaže David Bakić, stalni član istraživačkog tima u Bukovcu.

Nijedna urna nije postavljena u blizini druge pa arheolozi pretpostavljaju da su ljudi bronzanog doba izrađivali i nadgrobne belege od drveta. Bakić objašnjava da su arheolozi počeli da iskopavaju lokalitet Ilirsko groblje još 2004. godine, kada je istražena jedna humka. Narednih godina otkriveno je još četiri, da bi u julu ove godine konačno bila otkrivena i šesta, centralna humka.

Prva planska istraživanja predistorijskih grobnica u ovom kraju započeo je pionir srpske arheologije Mihailo Valtrović pre 110 godina. Na žalost, sav arheološki materijal i celokupna dokumentacija profesora Valtrovića sa ovih iskopavanja izgubljeni su tokom Prvog svetskog rata, a većina nekropola koje je Valtrović istraživao i registrovao u međuvremenu su uništene poljoprivrednim radovima.

I Bukovička nekropola se nalazi na obradivoj površini, a vlasnik imanja je tokom sezonskih poslova uništio dve humke. Ipak, arheolozi se nadaju da će ovo iskopavanje uspešno privesti kraju za koji dan. Vlasnik zemlje je prekinuo radove, a arheološki tim se sprema da urne i nakit prenese u nadležni muzej.

Dosadašnja istraživanja su plod saradnje Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograd, Narodnog muzeja Valjevo, Bruklin koledža i opštine Mionica. Sledeći korak glavnih istraživača jeste da organizuju izložbu i monografiju posvećene nalazištu, kao i da od lokaliteta Ilirsko groblje naprave terensku školu za američke studente arheologije.


J. Stevanović
[objavljeno: 04.08.2007.]
stampanje  posalji prijatelju

Povezani tekstovi





Intervjui
REJF FAJNS, glumac i reditelj
Ralf Fajns: Šekspir se bavio liderstvom

INTERVJU: STIVEN HELER, grafički dizajner
Ko je stavio O u Obaminu kampanju

Nebojša Romčević, dramski pisac
Pesimizam je intelektualna lenjost

Teo Spihalski, pozorišni reditelj
Zarazni humor Duška Kovačevića

Živorad Nedeljković, pesnik
Dabogda celoga života kletve smišljao



Balkanski književni glasnik