Svet

Španija preti Argentini

Buenos Ajres nacionalizovao najveću naftašku kompaniju i otvorio put saradnji sa kineskim petroinvestitorima

Miting podrške nacionalizaciji naftne kompanije: Buenos Ajres Foto Rojters

Recesijom načeta četvrta ekonomija evrozone – Španija – ove je sedmice u Argentini dobila „spoljnog neprijatelja”. Kristina Fernandes Kiršner, šefica druge najjače privrede Južne Amerike, poslala je u ponedeljak nacionalnom Kongresu, u kojem njena stranka ima većinu, predlog zakona o nacionalizaciji najveće naftne kompanije u zemlji YPF, u kojoj španski „Repsol” ima udeo od 57,4 odsto.

„Energetika je industrija od nacionalnog interesa. Uprkos bogatim novim nalazištima, YPF nije investirao u proizvodnju, pa je tako lane naterao Argentinu da prvi put u 17 godina postane zavisna od uvoza nafte i gasa. Argentina je sada odlučila da za dobrobit nacije i snižavanja budžetskog deficita taj sektor preuzme iz korporativnih u svoje ruke”, obrazložila je Kiršnerova.

Zvanični Buenos Ajres je španskim menadžerima „Repsola” smesta zabranio pristup kancelarijama YPF-a, obustavio trgovinu njegovim akcijama na domaćoj berzi, i sve poslovne upite usmerio ministarstvu planiranja Argentine, koje, po novom, vodi poslove firme koja pokriva 60 odsto proizvodnje nafte u zemlji.

Britka intervencija argentinske države u areni strateškog privatnog biznisa izazvala je zabrinutost i gnev na Zapadu. Akcije „Repsola” na madridskoj berzi juče su izgubile 8,1 odsto. Španska berza istovremeno je oslabila za 0,82 odsto zbog strepnje investitora oko daljih privrednih i političkih odnosa Argentine sa Španijom, ali i Evropom.

Buduća naftna istraživanja oko (britanskih) Foklanda, nadomak argentinske obale, nedavno su ponovo zaoštrila odnose Buenos Ajresa i Londona. Zvanični Madrid i oštećeni „Repsol” u međuvremenu već prete Argentini, dok španska štampa izvrgava Kristinu Kiršner svakovrsnim porugama.

Madrid će preduzeti jasnu i odlučnu akciju protiv odluke o nacionalizaciji u domenu trgovine, diplomatije, industrije i energije, najavio je juče španski ambasador u Buenos Ajresu. Izvršni direktor „Repsola” proglasio je odluku o nacionalizaciji „nelegalnom i neopravdanom” i najavio međunarodnu arbitražu, uz odštetni zahtev od više od 10,5 milijardi dolara.

Španski levičarski „Publiko” je Kristinu Kiršner juče nazvao „Novom Evitom Peron”. Desničarski španski list „Razon” na naslovnoj strani govori o „prljavom ratu Kristine Kiršner”.

Gospođa Kiršner izgleda ne haje. „Odgovorna sam argentinskom narodu. Ne uzmičem pred pretnjama. Ja sam predsednik države, a ne lopov”, odsekla je ona.

„Madrid i Buenos Ajres razmenjuju sve oštrije poruke. Postoji mogućnost i od prekida diplomatskih odnosa”, preneo je juče Bi-Bi-Si iz Madrida.

Dalji poslovni kurs vodeće naftaške kompanije Argentine je za sada neizvestan. U Buenos Ajresu već kolaju glasine da je nacionalizovani YPF već stupio u pregovore sa kineskim petrokompanijama o novim ulaganjima.

Kineska nacionalna naftaška korporacija je 2009. godine već pregovarala sa Buenos Ajreosom o ulaganjima u YPF, nudeći investicije teške 17 milijardi dolara. Kineski ulazak u YPF bio bi najveći naftaški iskorak azijskog zmaja u Južnu Ameriku, procenjuju berze.

T. Vujić

objavljeno: 18.04.2012

Poslednji komentari

aca sumadinac | 19/04/2012 18:47

Bonn Berlin.Godine 1992 dolazi na vlast u Argentini iz partije PERONISTA Carlos Menem 100 odsto pristalica severne Amerike najverovatnije da su mu cak i pomogli da zauzme taj polozaj.Pa su se Amerikanci dosetili ideje da Spanija,zbog rase latinske i istog jezika,bude po sredi privatizacije vazne strategije a to je YPF Repsol pertolera.Spanija tih godina nije imala tako dobru ekonomiju da se pretvoru u jednog veikog investitora u Argentini i mnogim zemljama Juzne Amerike,a samim tim Amerikanci daju stime veliku nagradu Spancima zbog ulaska u NATO.Kad su krenuli sa YPF Repsol sledi montiranje spanskih banaka pa privatizacija gasa,zatim telefonije i samo im je falilo da privatizuju gradjane Argentine,nisu mogli jer su se Argentinci pretvorili u velike mase emigranata po celom Svetu.1994 odlazim sa jednom firmom iz Spanije da radim na nekim postrojenjima negde oko 17 meseci,bio sam svedok svega toga,a danas sam svedog ovoga,vreme ide,stvari se menjaju,cuvati svoje nije nista lose uradjeno

Dusan Strasni | 19/04/2012 20:28

Mr. Bonn Berlin
Zar ne bi bilo lepo da kazete zbog cega proglasavate ljude lazovima? Sta je laz u svemu ovome?
Licno nemam pojma sta je istina a sta je laz. A
kad tako lako prepoznajete lazi i prevare, ko je ubio JFK-a? Sta je palo na Sibir pocetkom proslog veka?

...

ivan grozni  | 19/04/2012 20:57

aha znaci tako