Nedelja, 05.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Sećanje na Bele Ruse

Sećanje na Bele Ruse
Фотографија из серије „Сенке над Балканом” (Фото РТС)

Upravo smo bez daha odgledali deset epizoda serije „Senke nad Balkanom”, koja se može smatrati nadrealnom. Da li su se opisani događaji u seriji stvarno desili, to je drugo pitanje. Režiser Dragan Bjelogrlić rekao je da je hteo da podstakne interesovanje za događaje u periodu između svetskih ratova kod nas, u koje spada i serija „Montevideo Bog te video”, koja opisuje sasvim drugačiji i normalni Beograd.

Televizija i film su se tim vremenskim periodom retko bavili i to samo prema shvatanjima i verovanjima tada vladajućih komunista. Na TV je bila jedna kratka emisija o kralju Aleksandru Karađorđeviću i njegovom putu u Tursku i Bugarsku. Bilo je govora da će se snimiti cela TV serija o njemu, što mislim da bi trebalo učiniti. Govorilo se da neki članovi porodica potomaka kneza Pavla već pišu scenario za film, ili TV seriju o njemu. Englezi su snimili dosta uspešnih filmova i TV serija o svojim vladarima iz raznih vremenskih perioda, pa bi to mogli i mi. Već je prikazana veoma uspešna serija o poslednjem Obrenoviću. Bila je jedna vrlo interesantna emisija o Jugoslovenskoj radikalnoj zajednici i njenom vođi Dragiši Cvetkoviću. iz koje se moglo videti da napredne ideje o radništvu nisu imali samo komunisti.

Rođen sam 1934. godine i pamtim neke događaje iz tog doba. U jednoj državnoj direkciji, gde je radio moj otac, radili su kao činovnici i neki ruski emigranti. Na posao su dolazili obučeni u ruske carske oficirske uniforme. Bliska prijateljica moje majke bila je udata za Rusa emigranta koji je uvek bio obučen u veoma čistu, uredno opeglanu oficirsku uniformu, istu onakvu kakvu smo mogli da vidimo u filmu „Tihi Don”. U mom razredu, u gimnaziji u Novom Sadu su bila i dvojica sinova tih ruskih emigranata, a u gimnaziji još nekoliko njih, među njima je bio i Dušan Makavejev, naš proslavljeni filmski režiser. Za vreme rata su takozvani Beli Rusi imali status okupatora. Na Banjici je 1941. obrazovana Kozačka konjička divizija, a ja se sećam da su bili obučeni u nemačke uniforme. Tu kozačku konjičku diviziju su koristili Nemci u borbi protiv partizana i tada se u Novom Sadu pričalo da su palili sela po Sremu. Narod ih je zvao Čerkezi. O dejstvima te kozačke divizije pisao je u svojim ratnim uspomenama general Vermaht Glez fon Horšenau, koji je bio opunomoćnik nemačke vojske kod vojske NDH.

Dr Đura Jovanović 

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Петар Ј акшић
Заборавили смо њихов допринос уништавању албанских качака-одметника 1920-1925. Када су као припадници граничних трупа Краљевине СХС очистили погранични појас од добро организованих банди.Само у зони Проклетија белогардејци су имали више десетина погинулих.Иако су им очувани поједини споменици,као у Плаву,у нашој обневиделој јавности они су потпуно заборављени.
Петар Ј акшић
Код беле емиграције дошло је до диференцијације по питању антифашизма.Надежда Корњилова,кћи лекара у Петровградској болници/Данас Зрењанин/била је члан СКОЈ-а и активан борац Меленачког партизанског одреда.Ухваћена је од гестаповаца Јураја Шпилера и осуђена на смрт вешањем.На тргу у Меленцима,пред егзекуцију,одржала је ватрен говор и на крају се обратила,Шпилеру и присутним егзекуторима,;_ја умирем данас за слободу ,а ви ћете умрети сутра за ропство.Затим је истргла уже од џелата и набацила га себи око врата избацивши ослонац испод ногу.Присутни народ је дубоко оћутаним пијететом одао поштуњеној храбрости.Није проглашена за народног хероја, иако Стеван Филиповић за сличан чин јесте.Такође,група бравара Руса,који су из Желлезничке радионице пребачени у Фабрику вагона Краљево,одбила је приликом стрељања у Крљеву октобра 1941.да се издвоји од својих другова Срба,рекавши Немцима:-Ми остајемо са нашом браћом Србима.Овај чин је забележен на спомен плочи Старе жел.радионице у Зрењанину.
Dusan
Apsolutni uspeh dejana kolege po,peru iz nisa

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.